Slikoviti gradić koji spaja dva hrvatska otoka nekad je bio važno trgovačko središte i prvo mjesto u kojem se plaćalo kunom, a danas je pravi muzej na otvorenom

Tjesnac širok tek 12 metara dijeli otoke Lošinj i Cres. Taj uski prolaz danas je premošten pokretnim mostom, čiji je raspored podizanja i spuštanja nezaobilazan dio planiranja odmora na ovim otocima. A nekad davno, u prošlosti, ova su dva otoka bila jedna cjelina, koja se nazivala Apsyrtides. Na točki na kojoj se spajaju leži mjesto u koje su još od rimskog doba svraćali mornari i trgovci. Osor ima ogromnu povijesnu važnost za Kvarner, jedno je od najstarijih naselja na hrvatskoj obali, a ta ogromna baština i danas je vidljiva u svakom njegovom kamenu. Fizički se nalazi na Cresu, a administrativno pripada Lošinju, no za oba ta otoka Osor ima veliko značenje, kako danas, tako i tijekom tisućljetne povijesti.

Osor je nekad bio jedno od vodećih gradskih središta Cresa i Lošinja, a izvanredan položaj uz kanal brzo je prepoznat kao prometno i strateški važan i koristan. Kanal je znatno skraćivao plovidbu od luka na sjevernom Jadranu prema Dalmaciji. Još od antičkog vremena ovo je mjesto bilo nezaobilazna karika u trgovačkom lancu, a na svom je vrhuncu imao i nekoliko tisuća stanovnika. Danas ih, prema popisu iz 2021., u Osoru živi tek 26. Preko osorske prevlake prolazila je linija najstarijeg europskog pomorsko-kopnenog tranzita od Egejskog do Baltičkog mora, koji se nazvao Jantarni put.

Ostaci slavne prošlosti Osora vidljivi su i danas u njegovoj slikovitoj staroj jezgri. Šetnja ovim malim, ali ponosnim mjestom otkrit će vam ostatke foruma, gradske vijećnice, lože u kojoj je danas smješten muzej… Neke od znamenitosti grada su i biskupski dvor i renesansna katedrala sa zvonikom iz 15. stoljeća, koja danas ima status župne crkve i posvećena je Uznesenju Blažene Djevice Marije. Izvan stare jezgre moguće je vidjeti ostatke srušenih rimskih vila, samostana, starih bedema i vrtova koji su bili ponos grada.

Jedna od atrakcija ovog gradića je spomenik kuni, pa se Osor naziva i kolijevkom donedavne hrvatske valute. Ona je kao sredstvo plaćanja prvi put upotrijebljena upravo ovdje, ali ne u obliku kovanica i novčanica. Sredstvo plaćanja je, naime, bilo kunino krzno. Porez Veneciji iznosio je, prema starim zapisima, 40 kuninih koža s krznom. U šetnji gradom pogladite kunin rep za sreću! Zaštitnik Osora je Sveti Gaudencije koji je, prema legendi, prije više od 1000 godina protjerao sve zmije otrovnice s Cresa i Lošinja. Jedna od slika u njemu posvećenoj lokalnoj crkvi prikazuje sveca kako tjera zmije.

Osor je središnje mjesto dvaju otoka bio do mletačke okupacije u 15. i 16. stoljeću, kada tu ulogu preuzima Cres. U narednim stoljećima Osor je izgubio na trgovačkoj i strateškoj važnosti, ali je danas prepoznat kao kvarnerski biser prepun povijesti koji turisti ne propuštaju upoznati. Lošinjski muzej čuva arheološku zbirku Osoba i organizira vođene ture kroz najvažnije lokalitete uz VR naočale i najuzbudljivije povijesne priče. Ljeti se u katedrali i okolnim ulicama održavaju Osorske glazbene večeri, a kipovi i skulpture povezani s glazbom postavljeni su na ulicama i trgovima grada. Među njima su i djela velikana kao što su Ivan Meštrović, Ivo Tijardović i Frane Kršinić.