Jedan od najljepših gradova na Balkanu promijenio je više od 200 imena: izgleda kao mali Beč i savršeno je mjesto za vikend izlet

Nekad su nam najbolje stvari nadohvat ruke, a nikako da ih posjetimo jer nam pažnju uvijek odvuče nešto drugo. Upravo to mnogi od nas mogli bi reći i za jedan od najljepših gradova Vojvodine, Suboticu, koja je od Beograda udaljena 180, a od Budimpešte oko 200 kilometara. Smještena u Bačkoj, tj. Vojvodini, na samoj granici s Mađarskom, ona je najsjeverniji grad u Srbiji i često nam prođe ispod radara. Leži duž glavnih europskih koridora te između dvije rijeke, Dunava i Tise, poznata je po svojoj opuštenoj atmosferi, dobroj hrani i kvalitetnim vinima, a krase ju izvanredno kulturno nasljeđe, impozantne secesijske građevine, multikulturalni duh i europski šarm kojem je teško odoljeti. Idemo na izlet u Suboticu!

Subotica se u pisanim dokumentima prvi put spominje još davne 1391. godine kao Zabatka. Od tad je promijenila više od 200 imena, Szent-Maria, Maria Theresiopolis, Marija Theresienstadt, Szabadka, Subotica… Dugo je bila na samoj granici između dviju moćnih sila, Mađarske i Turske, a nakon što je 1779. dobila status slobodnog kraljevskog grada, veću autonomiju i privilegije, u nju su se počeli slijevati poduzetnici, seljaci, zanatlije i trgovci iz čitave srednje Europe.

Dolaskom željeznice u grad 1869., u Subotici cvjetaju trgovina poljoprivrednim i stočarskim proizvodima, a industrijalizacija, koja je započela krajem 19. stoljeća, pretvara je u moderan srednjoeuropski grad. Ime Szabadka, koje je nekoć nosila, na mađarskom jeziku zapravo znači ”drago, slobodno mjesto”, a ovo po kojem je danas znamo Subotica duguje Suboti Vrliću, vojskovođi i rizničaru cara Jovana Nenada Crnog.

Naime, legenda kaže da se misteriozni Jovan Nenad na povijesnoj sceni pojavio nakon poraza mađarske vojske od Turaka na Mohaču 1526. Spomenuti car, koji je nadimak Crni dobio zbog tamne linije koja mu se protezala od sljepoočnice pa sve do pete, u toj bitci Turcima je uspio oteti dijelove Bačke, Srijema i Banata te osnovati vlastitu državu, koju je ubrzo proglasio carstvom, Suboticu njezinom prijestolnicom, a sebe carem.

Jovan Nenad Crni poginuo je 1527. u sukobu s ugarskim plemstvom. Poslije četiri stoljeća, na godišnjicu njegove smrti, u Subotici mu je na glavnom trgu podignut spomenik koji je 1941. srušio okupator, mađarski fašisti, no isti je obnovljen i ponovno postavljen 1991.

Osim što je danas jedan od najljepših gradova u Srbiji, Subotica je i kulturno te upravno središte Hrvata i Mađara u Vojvodini. Različite nacionalnosti i vjeroispovijesti ondje žive od pamtivijeka, a u neposrednoj blizini grada otkriveni su tragovi naseobina starih više od 3000 godina. Danas ondje ima više od 20 nacionalnih manjina, a u gradu se nalaze i jedna od tri aktivne sinagoge u Srbiji, protestantska crkva, brojni rimokatolički i pravoslavni vjerski objekti te džamija.

Maloprije spomenuta sinagoga prava je secesijska ljepotica izgrađena po nacrtima mađarskih arhitekata 1902., a 1974. proglašena je spomenikom kulture od izuzetnog značaja. Odlikuju je smjela i moderna arhitektonska rješenja, ukrasi od vitraža te brojni motivi preuzeti iz mađarskog folklora, kao što su stilizirane latice ruža, ljiljana i karanfila te paunovog perja. Na njezine četiri manje kupole, koje simboliziraju strane svijeta, oslanja se centralna, velika kupola, koja pak predstavlja čitav univerzum.

Od drugih secesijskih atrakcija u Subotici svakako vrijedi izdvojiti njezinu Gradsku kuću s 45 metara visokim vidikovcem, s kojeg puca fantastičan pogled na čitav grad i njegovu okolicu, kao i raskošne palače Józsefa Roznovskog te Ferenca Raichlea. Ovu potonju prepoznat ćete po veličanstvenim mozaicima od murano stakla iz Italije i fasadi koju krasi unikatna Zsolnay keramika iz Pečuha.

Subotica je također grad trgova. Ima ih čak pet, to su Trg cara Jovana Nenada, Trg Jakaba i Komora, Trg slobode, Trg sv. Terezije kojim dominira rimokatolička barokna katedrala iz 1779. te Trg republike, na kojem ponosno stoji čuvena Plava fontana.

Za kraj vam ostavljamo bajkovito Palićko jezero, koje se, baš kao i istoimeno naselje, nalazi osam kilometara istočno od Subotice. Poznato je kao mjesto na kojem se gnijezdi velik broj ptica, uključujući čaplje i galebove, a krase ga izvanredni objekti izgrađeni početkom 20. stoljeća kao što su vodotoranj, velika terasa, ženski štrand, tj. veliki drveni objekt na vodi koji je nekoć sakrivao kupačice od pogleda znatiželjnika, glazbeni paviljon, ljetna pozornica, park… Ova zelena oaza idealna je za odmor i uživanje, a jednako je obožavaju i lokalci te njihovi gosti.