Nerazvikano zaleđe kvarnerske obale krije savršene vidikovce, stara vrela i uzbudljive pješačke staze

“Korak od mora, dva od sniga”. Upravo to su, ako ste ih tražili, dva glavna razloga zašto je posjet Vinodolu odnosno Vinodolskoj dolini odlična ideja. Treći je onaj iz citata dr. Antuna Baraca, hrvatskog književnog povjesničara i kritičar rođenog u vinodolskom području, a koji ide ovako: “U ovome kraju gdje se i zlo zaboravlja i svaka rana liječi’… Da, Vinodol je uvijek dobra ideja, a sve ostale razloge zašto bi ga trebali posjetiti prvom prilikom doznajte u nastavku teksta.

Da bi doživjeli njegove ljepote, morat ćete potegnuti u zaleđe Crikvenice, na potez od Križišća do Novog Vinodolskog. Tu će vas dočekati mjesta po imenu Drivenik, Tribalj, Grižane-Belgrad te Bribir, kao centar tog vinodolskog svemira, odnosno vinodolske općine. Ime općine, ali i samog područja, vjerojatno vas vraća u školske klupe, do Vinodolskog zakonika, jednog od najstarijih pravnih dokumenata na europskom kontinentu, koji je nastao upravo ovdje, a koji je regulirao odnose između tadašnje vlastele i običnih ljudi.

Povijest je, dakle, ovdje, u području Vindol, čije je tlo još odavna bilo ‘odjeveno’ u nasade žlahtine, važna, bogata i duga. Počeci joj sežu u kameno doba, Rimljani su ga nazivali Vallis vineariae, no vrhunac doživljava pod Frankopanima. Upravo ta je plemićka obitelj vladala tim područjem 400 godina te ju se smatra najzaslužnijima za razvoj tog kraja. Na području Vinodolske knežije bili su podigli čak devet kaštela, a na području današnjeg Vinodola nalazimo njih tri – Bribir, Grižane i Drivenik.

Danas je taj važan povijesni aspekt Vinodola u stalnoj ‘borbi’ za prevlast s prirodnim ljepotama tog kraja. Brdski biciklizam, planinarenje, paraglajding ovdje su vrlo jaki. Isto tako, ovdje se pronalazi osvježenje od obalnih vrućina uz obalu, zimi čak i sanjka. Naime, na području Vinodola guraju se mediteranska i planinska klima Gorskog kotara, a konačni produkt nudi za svakoga ponešto – od večeri u kratkim rukavima do sna po koji odlaziš umotan u dekicu.

Dakle, prilikom posjeta Vinodolu bilo bi šteta zanemariti jedno do ta dva velika bogatstva tog kraja. Idealan je spoj posvetiti se prirodi, ali uživanje u njoj spojiti s razgledavanjem i otkrivanjem ljepota tamošnjih mjesta. Primjerice, samog Bribira, udaljenog šest kilometara od mora, nastalog na brežuljku iznad vinodolske doline te ukrašenog ostacima starih zidina i gradske kule iz 14. stoljeća. Apsolutno je prelijep i Drivenik s kaštelom iz 13. stoljeća, za koji legenda kaže da su ga jednom prilikom od Turaka obranile samo žene, koje su ostale u njemu sa starcima i djecom jer su muškarci otišli braniti Ledenice. Turci su skoro odustali i otišli, no one su im se, kaže dalje priča, rugale, radi čega su krenuli u novi napadi i ipak osvojili utvrdu.

Tu su i Grižane, mjesto smješteno pod ruševinama frankopanskog grada ite litica Griža po kojem i nose ime. Upravo je u grižanskom kaštelu bilo sjedište kneza Martina koji je utemeljio luku koja će nositi ime Crikvenica, područje je dom tzv. prirodnih udubina koje se zove Malikove škulje i u kojima stanuju, prema narodnim predaja, Maliki, maleni ljudi odjeveni u crveno. Isto tako, upravo je u Grižanama rođen i tzv. Michelangelo minijature, Juraj Julije Klović, koji je uprave svoje Grižane naslikao na svom noktu.

Ljepoti kraja definitivno pridonosi i Tribalj s jezero koje se kod njega nalazi, a povijesnu težinu i crkva majke Božje koja je, prema Vinodolskom zakoniku, bila mjesto sudovanja. Na području Triblja otkrivena je, u Stranču, i nekropola iz 8. stoljeća.

No, ni to nije sve. Ovaj kraj se, osim svim navedenim, može pohvaliti s još nekoliko posebitosti. Primjerice, upravo na području Vinodola možete se dati u potragu za tamošnjim vrelima, studencima i perilima, detaljno navedenih na stranici tamošnje turističke zajednice, odnosno izvorima vode i spremištima iste u kojima se ona čuvala kad bi izvori presušili ljeti te mjestima za pranje odjeće koja su ih pratila te bila i svojevrsni centar društvenog života. Na području Drivenika, Grižana i Bribira postoji deseci i deseci takvih lokaliteta, njih najmanje 50. Većina ih datira iz prve polovice 20. stoljeća, no ima i starijih, a koristila su se sve do 70-ih godina.

U vinodolskom području odlična je zanimacija i ‘lov’ na prelijepe vidikovce ili, kako ih nazivaju, Oči Vinodola. U ponudi je šest uređenih, a s njih se pružaju predivni pogledi na Velebit, Velebitski kanal, Kvarner, Učku ali i čitav Vinodol. To su redom vidikovci “Mahavica”, “Pridva”, “Slipica” te na području grada Novi Vindolski “Gradina”, “Sviba” i “Kuk”.

Za one kojima ti vidikovci nisu dovoljni, zadovoljštinu će dobiti na tamošnjim planinarskim stazama. Posebno se ističe njih sedam, lijepih imena i jednako lijepih karakteristika te različitih duljina – od 10 do čak 54 kilometra, a koje se protežu na području Crikvenice, Dramlja, Jadranova, Selca, Novog Vinodolskog i Vinodola. To su primjerice Staza valova duga 20 kilometra koja prati obalu. Ili Staza krša i kuša od 28 kilometara koja ide preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranovih stijena i Soplja sve do Jadranova. Staza litica vodi one koji je pohode od ledeničke gradine uz, kako joj i samo ime govori, vinodolske litice sve do Zebra iznad Drivenika. Zelena staza favorizira livade i šume.

Nebeska staza dugačka je oko 54 kilometara, a prolazi od Luke Krmpotske pa preko najviših vrhunaca područja. Na njezinu se potezu posebno ističe vrh Viševica, od 1428 metara nadmorske visine, dok Staza Rimljana vodi od Crikvenice do Čandrli iza Drivenika te prati Dubračinu, tok uz koji je išla i rimska cesta koju se i danas može vidjeti. Najkraća staza od svih pak je Staza Degenije, duga ‘samo’ 10 kilometara.