Stoljećima zapušten dvorac na Dunavu uskoro bi mogao pod zaštitu UNESCO-a! Skriva se u gradu u kojem živi samo 1800 stanovnika

Mađarska je veličanstvena zemlja bogate povijesti, živahne kulturne scene i prirodnih ljepota, destinacija koju vrijedi posjetiti u svako doba godine. Smještena u srcu Europe, na raskrižju istoka i zapada, oduševljava nas svojim termalnim izvorima, dvorcima, ali i vrhunskom gastronomijom. Svako mjesto u ovoj susjednoj nam državi ima svoje čari, a na popis atrakcija koje morate vidjeti barem jednom u životu trebali biste staviti i Višegrad, dragulj u okrugu Pest u sjevernoj Mađarskoj. Ovaj pitoreskni gradić nalazi se sjeverno od prijestolnice Budimpešte, leži na desnoj obali Dunava i broji tek oko 1800 stanovnika.

Danas je najpoznatiji po ostacima srednjovjekovne utvrde ili citadele (na mađarskom jeziku Fellegvár, tj. Gornji dvorac ili u doslovnom prijevodu ”dvorac među oblacima”) i ranorenesansne ljetne palače hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, koju Mađari zovu i Donji dvorac.

I samo ime mjesta potječe od slavenske riječi za akropolu ili gornji dvorac, što savršeno opisuje njegovu stratešku i kulturnu važnost kroz povijest. Višegrad se kao središte župe prvi put spominje još davne 1009. godine, a Mađarska ga je 2000. nominirala za upis na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi. Odluka o tome još nije donesena.

Prvu kraljevsku kuću u podnožju utvrde dao je sagraditi kralj Karlo I. nakon 1325. Istu je u drugoj polovici 14. stoljeća proširio njegov sin, kralj Luj I., a posao su kasnije nastavili Žigmund Luksemburški i Matija Korvin, s tim da je ovaj potonji ondje dao urediti i impresivan park.

Palača je upravo u Matijino vrijeme doživjela obnovu u kasnogotičkom stilu, a dodane su joj i brojne dekoracije u ranorenesansnom talijanskom stilu, što je bio prvi takav primjer izvan Italije. Nakon opsade Osmanlija 1544. dvorac je ostao zapušten, a njegova restauracija započela je tek 1934.

Obnovljeni dijelovi ovog velebnog zdanja danas su otvoreni za posjete, a posebno su zanimljive stalne izložbe o povijesti palače i njezinom interijeru. Dio postava uključuje i kraljevsku kuhinju te Korvinov apartman, a cijena ulaznice za odrasle iznosi nešto manje od šest eura.

Donji dvorac, iz kojeg su se nekoć nadzirali glavna cesta između Budima i Esztergoma te dunavski plovni putevi, turistima je zanimljiv i zbog tzv. Solomonove kule, koja je u 13. stoljeću služila kao vojna tvrđava, rezidencija upravitelja i kraljevski dom. Visoka je 31 metar i ima zidove koji su na pojedinim mjestima debeli i do osam metara. Danas se u kuli redovito održavaju srednjovjekovni viteški turniri, a ista služi i kao izložbeni prostor o Višegradu od prapovijesti do 20. stoljeća.

Što se tiče Gornjeg dvorca (Citadele), on je pak smješten na vrhu brda Várhegy i s njegove terase puca spektakularan pogled na Dunavski zavoj. Za oko sedam eura i u ovom dijelu kompleksa Višegrad možete razgledati odlične izložbe o srednjem vijeku, povijesti oružja te kraljevskom lovu.

A prije povratka kući, zašto ne biste istražili i prirodne ljepote Višegrada? Ovaj grad, naime, ima i ljetne i zimske bob staze, a ljubiteljima adrenalina na raspolaganju je i avanturistički park Canopy Fun Extreme, u kojem možete doslovce ”letjeti” s drveta na drvo. Naravno, blizu vam je i šarmantan grad Esztergom, čija je bazilika proglašena trećim najposjećenijim vjerskim mjestom u čitavoj Mađarskoj.