Hrvatska je dobila novi, 13. park prirode! Nalazi se na sjeveru zemlje i uključuje predivne planine koje obožavamo

Hrvatska je do jučer imala osam nacionalnih parkova i 12 parkova prirode. Posljednja je taj status dobila Dinara, koja je parkom prirode proglašena 2021. godine, a najmlađi nacionalni park je Sjeverni Velebit koji taj stupanj zaštite ima od 1999. godine. Ali od ovog tjedna obitelj parkova prirode ponovo se povećala!

U petak je na sjednici Sabora prihvaćena odluka o zaštiti prekrasnih planina i gora na sjeveru zemlje i Hrvatska je službeno dobila 13 park prirode. Zove se Zagorske gore, proteže se kroz dvije županije, Krapinsko-zagorsko i Varaždinsku, a ovom je odlukom zaštićeno područje Ivanščice, Ravne gore, Strahinjčice i Maceljske gore.

Prijedlog o proglašenju Parka prirode Zagorske gore usvojen je jednoglasno. Površina parka prirode iznosi 30.087,437 hektara i dijele ga gotovo podjednako dvije spomenute županije, piše Radio Kaj, koji dodaje da je u odnosu na prvotni prijedlog površina budućeg Parka prirode smanjena za 100 hektara.

Inicijativa da Ivanščica postane park prirode postoji već neko vrijeme, a o njoj se ozbiljnije počelo pričati nakon što je Dinara dobila taj status. Ideja je krenula od entuzijasta iz dvije županije, studija kojom se potkrepljuje opravdanost inicijative napisana je 2013. godine, ali nakon toga je godinama čekala u nekoj ladici, pisao je svojedobno magazin Like! Putovanja Jutarnjeg lista. Proglašenje Dinare parkom prirode iskorišteno je kao trenutak da se inicijativa oživi i napokon dođe na red.

A što bi ovaj status zapravo značio za samo planinu, zaštitu prirode i ljude koji ju posjećuju? Jedno je sigurno, parkovi prirode lakše dolaze do novaca za projekte, što bi značilo revitalizaciju gotovo napuštenih područja, pisao je Jutarnji. Dakako, tu je i zakonski propisana zaštita prirode, baštine i ekosustava, koju svaki prirodni biser poput ovog svakako treba.

Ivanščica, najviša planina sjeverozapadne Hrvatske, doista je čudo. Odjevene u šume hrasta kitnjaka i graba te, na visinama višima od 300 metara, bukve, njezine su padine istovremeno podatne, ali i izazovne. Ponekad su tu i velike strmine pa čak i gole stijene, s alpinističkim obilježjima. Kao takva za svakoga nudi ponešto, pogotovo predivne poglede. Na njezinu vrhu dočekat će vas dva vidikovca – manji, po imenu Stričevo, te 10 metara visoka željezna ‘piramida’ podignuta još 1929. godine, s koje se pogled neometano pruža još dalje i šire.

Istovremeno dobro poznata, ali i pomalo zagonetna. Dovoljno divlja da se na njoj ‘izgube’ oni željni mira, a s druge strane pristupačna izletnicima željnima infrastrukture. Ivanščica stvarno ima sve. Godišnje je pohodi, prema nekim izvorima, oko 60 tisuća ljudi, a mnogi od njih i usred noći znaju iduću statistiku: najviši joj vrh broji 1061 metar, dugačka je 30-ak, a široka maksimalno devet kilometara, presijeca je čak 150 kilometara planinarskih staza.

Ivanščici tepaju da je krov Hrvatskog Zagorja, planina vila i planina starih gradova. U srednjem vijeku nosila je ime Očura, a danas ju lokalci nazivaju Ivančica, izostavljajući „š“ iz imena. Osim po prelijepoj prirodi, Ivanščica je poznata i po bogatoj povijesnoj ostavštini. Na njezinim južnim i sjevernim padinama rasuto je niz starih gradova, odnosno utvrda. Najpoznatije su Pusti Lobor, Oštrcgrad, Belecgrad, Milengrad i Grebengrad.

Onima kojima je ipak prvenstveno do istraživanja prirode, opcije su doista brojne. Neke od najpopularnijih planinarskih polazišta su Ivanec, odnosno selo Prigorec, odakle na Ivanščicu vodi nekoliko staza. Usponi iz tog smjera traju oko sat vremena i stoga su dosta popularni pa ih se ponekad naziva i “staze slonova”. Osim toga, popularne su polazišne točke i Lobor te Belec, ali i selo Podevčevo. Ono se nalazi ispod najistočnijeg vrha ivančice, vrha Čevo, kojem je nadimak “zagorski Klek”. Taj vrh broji 562 metra, no staze su nešto zahtjevnije.

Novi park prirode Zagorske gore obuhvaća i Ravnu goru, najsjeverniju planinu Zagorja, koja se vodi kao posljednji ogranak Alpa. Mnogi je smatraju i jednom od najzanimljivijih u tom području. Ravna gora se, u kontrastu sa svojim imenom, može pohvaliti špiljama, jamama, strmim padinama, pa čak i 80 metara visokim vapnenačkim stijenama. One se zovu Velike pećine i zahtijevaju alpinističko znanje i spretnost.

Ako vas zanima planinarenje, upućeni tvrde kako je za tu aktivnost najzanimljiviji zapadni dio Ravne gore, koja inače ima oblik potkove. Na tom se području nalaze i najčešće okrjepne ‘mete izletnika’ – planinarska kuća Pusti duh, na visini od 672 metra, te Filićev dom s blagovaonicom koja može primiti 80 ljudi. Isto tako sa zapadnog se dijela Ravne gore pružaju i lijepi pogledi na dolinu Bednje i Maceljsko gorje. Kao najljepši prilaz vrhu Ravne gore slovi onaj koji započinje kod Trakošćana.

Prostor novog parka prirode, obuhvaća područje Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Radi se o tek šestem parku prirode u kontinentalnom dijelu Hrvatske i prvom na sjeveru zemlje. Ovo jedinstveno područje obuhvaća pet planina, pet rijeka, najveći vulkan u Hrvatskoj i kilometre i kilometre prekrasnih gustih šuma koje zaslužuju zaštitu.