Nerazvikana uvala u Istri ima tirkiznu boju poput Kariba! Krije izvore pitke vode, stare mlinove, a navodno čuva i krunu kralja Tomislava

O prirodnim čudima Istre mogli bismo pisati unedogled. Razvedena obala, plaže, brežuljci, doline, slapovi, šume… Najveći hrvatski poluotok ima apsolutno sve, a mi smo na njegovoj istočnoj obali pronašli lokaciju koja nas je ostavila bez teksta. Vodimo vas u uvalu Blaz, smještenu s rakljanske strane Raškog zaljeva. Od Labina je udaljena oko 20, od Pule 30 kilometara, a do nje se vrlo jednostavno stiže iz općina Barban i Marčana. A osim što je nestvarno lijepa i bajkovita, ima i zanimljivu povijesnu priču.

U prošlosti, točnije za vrijeme starih Rimljana, bila je važna luka na pomorskom pravcu između Pule i Trsata. Pretpostavlja se da je u uvali postojala i lučica koja je Blaz povezivala s Trgetom, naseljem koje danas administrativno pripada općini Raša, a ime mu se povezuje s latinskom riječi traiectus koja se prevodi kao prijelaz ili prevoženje.

Nekoć je imala pet mlinova koji su radili u neposrednoj blizini mora, a njihovi ostaci vidljivi su i dan-danas. Dokumenti o njima prvi put pojavljuju se još davne 1572. godine kad je Gasparo Chersainer iz Kršana svoj mlin prodao Girolamu Manziniju iz Labina. Ovi danas povijesni spomenici svoju djelatnost obavljali su sve do Drugog svjetskog rata.

Iako je danas nenastanjen, Blaz je vrlo popularan među zaljubljenicima u netaknutu prirodu. Uvala je specifična i po tome što u njoj izvori slatke vode izbijaju neposredno uz more. Po tu vodu redovito su dolazili ljudi iz obližnjih sela, ali i oni iz udaljenijih krajeva Istre. Bačve u uvali punili su i mještani Svetog Lovreča, smještenog na drugoj strani zaljeva.

Spomenuti mlinovi u Blazu bili su izgrađeni gotovo u razini s Jadranskim morem, što je prava rijetkost, a pogonilo ih je nekoliko tekućica iz obližnjih izvora. U ovoj fascinantnoj istarskoj uvali postoje i tragovi stupa na kojima se nekoć drvenim batovima bijelilo sukno.

Uz ovo posebno mjesto veže se i jedna vrlo zanimljiva legenda o hrvatskom kralju Tomislavu, okrunjenom u 10. stoljeću. Čak 500-tinjak godina kasnije, uslijed sukoba za hrvatsko-ugarsko prijestolje, njegova kruna navodno je završila upravo u uvali Blaz, no nitko ni dan-danas ne zna gdje se ona točno nalazi, tj. postoji li uopće.

Prema povijesnoj predaji, u maloprije spomenutom sukobu sudjelovale su dvije lađe. Jedna je kraljevsko znakovlje prevozila u Napulj, gdje se trebala održati ceremonija na kojoj će budući vladar biti okrunjen mađarskom krunom sv. Stjepana i hrvatskom krunom kralja Tomislava.

Kako su se između kandidata za tron vodile žestoke borbe, lađu s krunom kralja Tomislava na putu do Napulja presreo je brod opozicijskog kandidata, koji je također pretendirao na to mjesto. I tako je, barem prema legendi, lađa sa žezlom, krunom i mačem završila u Raškom zaljevu, a vrijedno blago iskrcano je i sakriveno upravo u uvali Blaz.

No priča tu ne staje. Kako piše na službenoj stranici Turističke zajednice Općine Barban, bila je aktualna i u 18. stoljeću, kad je mletački namjesnik obilazio istarska mjesta te u njima ubirao porez. Po običaju, namjesnika i njegove ljude morao je ugostiti seoski župan, a u selu Belavići, smještenom iznad Raškog zaljeva, tu funkciju obnašao je Grgo Belavić.

Nakon što su završili posao, uslijedila je bogata večera uz puno vina. Kad je alkohol uzelo maha, domaćin je nakratko nestao pa se pred gostima pojavio s krunom na glavi, žezlom, plaštem i drugim kraljevskim obilježjima. Nakon što se prošepurio pred pijanim namjesnikom i njegovom pratnjom, opet je nestao, a s njim i kraljevski znaci.

Kad se društvo sutradan otrijeznilo, namjesnik je, prisjećajući se kroz maglu čudnih zbivanja kojima je svjedočio, pitao domaćina što je to zapravo bilo. On je, naravno, sve odlučno zanijekao i neobičan doživljaj pripisao utjecaju vina. Je li kruna kralja Tomislava i dalje negdje u uvali Blaz? O tome se danas može samo nagađati…

Ljubiteljima outdoor aktivnosti preporučujemo Stazu izgubljene krune kralja Tomislava, kružnu šetnicu i biciklističku stazu (malo zahtjevniju), koja povezuje povijesno selo Puntera s izvorom Blaz. Prolazi kroz bujnu vegetaciju i šumske predjele te nudi divan pogled na Raški zaljev, jedinstven spoj netaknute prirode, kulturne baštine i čarobnih vidikovaca.

Detalje o drugim bike i trail stazama možete pronaći ovdje, a sve su ujedno i konjičke te poučno-rekreativne. Barban je, naime, vrlo popularan kad je riječ o konjičkom turizmu. Već je najavljeno da će se upravo ondje 2028. održati Europsko prvenstvo u endurance jahanju. Ovaj istarski dragulj poznat je i po Trci na prstenac, viteško-konjičkoj igri koja datira još iz 1696., a obnovljena je 1976. Nama zvuči kao super razlog da ga posjetite!