Biser juga Hrvatske zimi blista u najljepšim bojama: obiđite ga bez gužve i stresa, pa uživajte u bogatom adventskom programu

Svjetski slavne zidine, uglancani, poviješću nabijeni kamen pod nogama, plavetnilo mora, bezbrojne priče o gradu koji stoji visoko pri vrhu ljestvice najljepših na svijetu… Dubrovnik je sve nabrojano, ali i još više od toga, pa razloga za posjetu ima koliko srce želi, dok je odlazak tamo, na hrvatski jug, dobra ideja u svako doba godine. U nastavku teksta pročitajte naše preporuke za izlet u Dubrovnik zimi – što nikako ne propustiti, gdje se uputiti za najbolje pogled, a gdje za apsolutni mir…

Ako ovih dana potegnete do Dubrovnika pronaći ćete ga odjevenog u svečane blagdanske boje. Naime, u tom se gradu, 11. puta zaredom održava Dubrovački zimski festival. Počeo je 30. studenoga, trajat će sve do 6. prosinca, a odlikuje ga bogati božićno-novogodišnji program. Izlet u Dubrovnik zimi zbog zimskog je festivala još uzbudljiviji! Događanja u sklopu tog programa održavaju se na niz lokacija u gradu, od Lazareta i stare gradske jezgre do Lapada i Mokošice.

Sadržaja ima za apsolutno sve generacije, pa i one najmanje. Klizalište i adventski vlakić dvije su nezaobilazne postaje za spomenute, a odrasli će sigurno nešto pronaći za sebe na kućicama i tamošnjoj gastro ponudi, i to sve okruženi gradskom kulisom koju krasi oko 1000 božićnih dekoracija, hvale se na stranicama festivala.

Kad zadovoljite ‘adventski moment’ možete se prepustiti razgledavanju. Izlet u Dubrovnik zimi, naravno, uključuje sve najljepše gradske lokacije, ali bez ljetnih gužvi. Za početak preporučujemo Dubrovačke zidine, definitivno jedan od tamošnjih klasika. Slove za jedan od najočuvanijih fortifikacijskih sustava u Europi, a gradnja im počela u 8. stoljeću. Duge su gotovo dva kilometra, na nekim dijelovima visoke 22 metara, a sastoje se od ukupno pet tvrđava i 16 kula i bastiona. Na zidine se ulazi na tri ulaza – na Stradunu kod vrata od Pila, kod Tvrđave sv. Ivana i kod Tvrđave sv. Luke.

Unutar tih zidina stiska se pak stara jezgra, u koju možete ući kroz najpoznatija gradska vrata, ona na Pilama, ali i ona na Pločama, Vrata od Buže, Vrata od Ribarnice i Vrata od Ponte. U toj staroj jezgri glavne uloge igraju tamošnja glavna ulica, Stradun, dugačak 298 metara, na njemu Velika i Mala Onofrijeva česma, zvonik sa satom visok 30 metara, dok se uz Stradun, na trgu od Luže, nalazi crkva sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, ispred koje se nalazi Orlandov stup. I da, ne smijemo zaboraviti ni Knežev dvor i palaču Sponza…

Uz zidine, za obranu grada bile su zadužene i dvije dubrovačke tvrđave, Lovrijenac na Pilama i Revelin na Pločama. Ova potonja branila je branila istočni dio grada, i to s kopna, kao i ulaz u gradsku luku. Ova prva nalazi se pak na litici visokoj 37 metara, a sagrađena je radi zaštite prilaz gradu s mora, sa zapadne strane. Izlet u Dubrovnik zimi znači da ćete sve ove lokacije obići u miru i upiti njihove priče i povijest.

Ako imate priliku, potegnite do brda Srđ, i to najbolje žičarom koja je atrakcija sama po sebi. Slovi za potencijalno najljepšu na Mediteranu, a izgrađena je 1969. godine. U međuvremenu je naravno modernizirana – njezine dvije kabine prevoze i do 32 putnika, brzinom od 6,5 metara u sekundi te im treba manje od četiri minute da prijeđu 778 metara koji dijele donju i gornju stanicu žičare, koja se nalazi dakle na Srđu, na 405 metara nadmorske visine. Pogled na, naravno, predivan, a na posjetitelje čekaju i terase te, među ostalim, tvrđava Imperijal, u kojoj se nalazi Muzej Domovinskog rata Dubrovnik.

Kad ste u Dubrovniku, bilo bi šteta ne obići i njegovu neposrednu okolicu – otok Lokrum, do kojeg vozi brodica iz grada. Vožnja traje 10 minuta. Otok je još 1963. proglašen prirodnim rezervatom, 1976. specijalnim rezervatom šumske vegetacije, a poseban je i po tome što se na njegovu južnom dijelu nalazi jezero široko 30 metara, a duboko 10 te nazvano Mrtvo more. Otočić je to koji je spasio Rikarda I. Lavljeg Srca i očarao Habsburgovce, a krasi ga i 70 vrsta eukaliptusa, što je navodno najveća zbirka te biljke na svijetu van Australije.

No, u potragu za mirom možete još dalje, na Elafite. Ovaj arhipelag nadomak Dubrovnika još su Grci nazvali Jelenskim otocima (élaphos znači jelen), a čini ga osam otoka i pet otočića, od kojih su tri naseljena – Koločep, Lopud i Šipan. Svi redom mogu se pohvaliti bogatom kulturno-povijesnom baštinom – u 10. stoljeću otočje je došlo u posjed Dubrovačke republike i svaki od spomenuta tri najveća otoka imao je svoju zadaću.

Šipan je najveći, svjetski je rekorder po broju maslina na četvornom metru, i bio je zadužen za poljoprivredu te su ga zvali Zlatni otok. Na Koločepu i Lopudu prvenstveno su živjeli brodograditelji i moreplovci. Koločep je najbliži Dubrovniku, ali ujedno i najmanji te je najjužniji naseljeni otok u Hrvatskoj. Turistički najrazvijeniji i najposjećeniji je Lopud.