Država manja od Brača skriva 7000 godina dugu povijest: ima drevne hramove, raskošne palače i utvrđeni grad vitezova

Iako je jedna od najmanjih država Europe, Malta se može pohvaliti nevjerojatnom koncentracijom povijesti na tako malom prostoru. Na tom sunčanom arhipelagu usred Sredozemlja tijekom više od 7000 godina tragove su ostavljale brojne civilizacije, vojske i vladari. Ondje ćete u jednom trenutku zakoračiti u prapovijesni hram podignut tisućama godina prije Krista, spustiti se u tajanstvenu podzemnu nekropolu, a već u sljedećem istraživati grad koji su izgradili vitezovi, moćne utvrde i palače ili jednostavno sjesti na trg kojim dominira raskošna crkva. Jer povijest na Malti nije skrivena iza muzejskih vrata, ona je prisutna posvuda.

O bogatstvu malteške baštine dovoljno govori podatak da se na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine nalaze tri malteška dobra: prijestolnica Valletta, iznimno očuvan utvrđeni grad s povijesnom jezgrom koju krase brojne palače, crkve i obrambene građevine, Hipogej u Ħal-Saflieni i Megalitski hramovi Malte, serijsko dobro koje obuhvaća sedam prapovijesnih hramova. Upravo su ti hramovi jedno od najvećih arheoloških blaga arhipelaga. Nastali su u 4. i 3. tisućljeću prije Krista i ubrajaju se među najstarije samostojeće kamene građevine na svijetu.

Među njima su impresivni kompleksi Ġgantija na otoku Gozo te Ħaġar Qim i Mnajdra na samoj Malti. Njihovi golemi kameni blokovi i danas bude maštu posjetitelja, a posebno je fascinantna Mnajdra, čija arhitektura tijekom solsticija i ekvinocija pokazuje povezanost sa Sunčevim kretanjem. Ljudi koji su prije više od pet tisućljeća podizali ova monumentalna zdanja nisu ostavili pisane tragove, ali zato su tu građevine koje svjedoče o njihovom iznimnom graditeljskom umijeću.

Iskustvo za pamćenje čeka vas i u Hipogeju u Ħal-Saflieni. Taj prapovijesni kompleks uklesan je u stijenu i prostire se na čak tri podzemne razine. Koristio se približno od 4000. do 2500. godine prije Krista, a u njemu su pronađeni ostaci oko 7000 ljudi. Neke njegove prostorije isklesane su tako da podsjećaju na nadzemne megalitske hramove, a upravo ondje pronađena je i čuvena figurica ”Sleeping Lady” (”Usnula dama”), koja prikazuje ženu kako leži na boku, kao da spava.

Malta je zbog iznimnog strateškog položaja između Europe i sjeverne Afrike stoljećima privlačila različite civilizacije. Feničani su se ondje nastanili prije otprilike 2700 godina. Tragove njihove kulture moguće je upoznati u Nacionalnom arheološkom muzeju u Valletti, ali i na lokalitetu drevnog svetišta Tas-Silġ. Nakon Feničana Maltom su vladali Rimljani. Najzanimljiviji ostatak iz tog razdoblja je Domvs Romana u Rabatu, nekadašnja raskošna gradska kuća s izvrsno očuvanim mozaicima i predmetima koji pružaju uvid u svakodnevicu rimske aristokracije.

Jedno od najvažnijih poglavlja malteške povijesti povezano je sa sv. Pavlom. Prema predaji, apostol je do Malte stigao nakon brodoloma oko 60. godine, a njegov dolazak tradicionalno se povezuje sa širenjem kršćanstva na otocima. Koliko su duboki malteški kršćanski korijeni najbolje pokazuju katakombe sv. Pavla u Rabatu, koje predstavljaju najraniji i najveći arheološki dokaz kršćanstva na Malti.

Arapska vlast od 9. do kraja 11. stoljeća također je ostavila dubok trag, koji se jasno čuje u svakodnevnom govoru. Malteški je, naime, semitski jezik koji se razvio iz srednjovjekovne varijante arapskog. Na njega su snažno utjecali i romanski te drugi europski jezici, a piše se latinicom. Arapsko nasljeđe prepoznatljivo je i u brojnim imenima mjesta diljem arhipelaga.

No današnju sliku Malte možda je najviše oblikovao dolazak Reda sv. Ivana. Vitezovi su na otoke stigli 1530. i za svoju bazu odabrali Birgu, današnju Vittoriosu, jedan od povijesnih Triju gradova na obali Velike luke. Sa Sengleom i Cospicuom, Birgu je imao važnu ulogu tijekom Velike opsade 1565., nakon koje su vitezovi počeli graditi novu prijestolnicu. Valletta je osnovana 1566. kao utvrđeni grad, a njezine ulice, palače i crkve tvore jedan od najimpresivnijih povijesnih gradskih krajolika na Mediteranu. UNESCO navodi da ta mediteranska ljepotica ima čak 320 spomenika na površini od samo 55 hektara!

Među njima su Grand Master’s Palace (Palača Velikog majstora) i veličanstvena konkatedrala sv. Ivana, čija stroga vanjština skriva raskoš kakvu je uopće teško i zamisliti. U njoj se nalazi i jedno od najpoznatijih Caravaggiovih djela, ”Odrubljenje glave sv. Ivana Krstitelja”, jedina njegova slika za koju se zna da ju je umjetnik uistinu potpisao. Što se tiče vojne moći Reda, o njoj najbolje svjedoče utvrde poput Fort St Elma u Valletti i Fort St Angela, koja se uzdiže nad Velikom lukom.

Početkom 19. stoljeća malteški otoci postali su važna britanska pomorska i vojna baza, a iz tog vremena ostale su brojne utvrde i druga vojna zdanja. Britanski trag i danas se prepoznaje u brojnim detaljima svakodnevice, od engleskog (koji je uz malteški službeni jezik zemlje) i vožnje lijevom stranom ceste do prepoznatljivih crvenih telefonskih govornica, poštanskih sandučića te tradicionalnih britanskih pubova. Malta je neovisnost od Ujedinjenog Kraljevstva stekla 1964. godine.

No malteška baština nije samo zbir drevnih lokaliteta, palača i muzeja. Ona se ogleda u pročeljima tradicionalnih kuća i njihovim zatvorenim balkonima, utvrdama i stražarskim kulama duž obale te crkvama i kapelama kojih na Malti i Gozu ima više od 350. Kad biste svaki dan odlučili posjetiti jednu, za obilazak bi vam trebala gotovo čitava godina!

Povijest i tradicija Malte mogu se upoznati i kroz njezine okuse. Malteška kuhinja nastajala je pod utjecajem različitih mediteranskih kultura, a među njezinim najprepoznatljivijim specijalitetima je tradicionalna ftira. Taj kruh karakterističnog oblika, koji se često puni različitim mediteranskim sastojcima, 2020. uvršten je na UNESCO-ovu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Poseban doživljaj pružaju i tradicionalne seoske fešte, koje su 2023. također završile na UNESCO-ovoj listi nematerijalne baštine. Posvećene su svecima zaštitnicima pojedinih mjesta, a pripreme za njih nerijetko traju tijekom čitave godine. Kad napokon dođe vrijeme proslave, ulice se ukrašavaju, održavaju se procesije, svira limena glazba, zvone crkvena zvona, a nebo osvijetle spektakularni vatrometi.

Sve u svemu, povijest Malte najbolje je upoznavati izvan klasičnog muzejskog obilaska. Prošećite se kamenim ulicama Vallette, otkrijte tajanstvenu Mdinu, istražite hramove i palače uz lokalnog vodiča, Veliku luku pogledajte i s mora, a dan završite večerom u nekoj od šarmantnih povijesnih jezgri. Zato spakirajte kovčege i krenite na put! Malta nam, zahvaljujući povoljnim letovima Ryanaira iz Zagreba, nikad nije bila bliža, a sudeći po svemu što nudi, velika je vjerojatnost da će vas osvojiti na prvu!