Grad u kojem su automobili zabranjeni nekad je bio prijestolnica sunčane mediteranske države, a danas u njemu živi svega 250 ljudi i ima vlastitu nogometnu momčad

Onaj tko je kročio u nju, pogotovo van turističke sezone, znat će zašto je zovu tihim gradom. Nema tu gužve, osim one koje stvore poneki turisti, nema ni automobila… Zidine ovog srednjovjekovnog grada i danas ljubomorno ‘skrivaju’ mir u kojem uživa svega nekoliko stotina stanovnika. No, isto tako, labirint uličica unutar njih istovremeno je i glasan, ali u smislu povijesnih priča kojima obiluje. Ako planirate posjet šarmantnoj Malti, Mdinu, njezinu nekadašnju prijestolnicu, svakako uvrstite u itinerar. Osvojit će vas svojom ljepotom, ali i nizom zanimljivosti… Neke od njih navodimo u nastavku teksta.
NEKADAŠNJA PRIJESTOLNICA U JEDNOM JE TRENUTKU POSTALA 'GRAD DUHOVA'
Za početak, onu o njezinu neobičnom nadimku – tihi grad. Naime, kad je Mdina prestala biti glavni grad, uslijedio je egzodus iz nje i ona se praktički pretvorila u ‘grad duhova’. I upravo tu se rodio nadimak, koji opravdava i njezinu današnju svakodnevicu. Unutar njezinih zidina danas živi samo ograničeni broj ljudi, njih maksimalno 250, a isto je tako strogo ograničen i pristup automobilima. S druge strane, u jeku turističke navale grad je, moglo bi se zaključiti, sve samo ne tih – jedna je od najposjećenijih atrakcija na Malti koju godišnje posjeti i do 750 tisuća ljudi. U kontrastu sa životom iza zidina jest i onaj van njih, a to je Rabat s kojim Mdina graniči, a koji broji oko 11 tisuća stanovnika.
PREPUNA PREDIVNIH ZDANJA, POSJET PREPORUČUJEMO VAN VRHUNCA SEZONE
Kad smo mi šetali njezinim šarmantnim ulicama, razgledavali njezine trgove, uživali u njezinu labirintu uzimajući pauze za hranu i piće u nekim od tamošnjih restorana, imali smo sreće. Maltu smo posjetili van uobičajene turističke sezone, u zimskim mjesecima i bila je dražesno ‘naša’. Kao i Mdina, čija su se zdanja pokazivala u najljepšem svijetlu. Postalo nam je jasno, šetajući njome, zašto je nazivaju ‘muzejom na otvorenom’. Ona vrvi povijesno bitnim zdanjima od kojih baš svako ima svoju priču.
STRATEŠKI VAŽAN POLOŽAJ USRED OTOKA - NA VRHU BRDA, DALEKO OD MORA
Razvoju Mdine uvelike je doprinio njezin strateški važan položaj. Naime, nalazi se usred otoka, na brdu, praktički najvišem mjestu na otoku, a povijest joj je iznimno duga. Čak oko 4000 godina, tvrde na stranici Visit Malta. Osim Mdina, nazivaju je i Città Vecchia te Città Notabile, a nekada, kada su Feničani kolonizirali Maltu, zvala se Maleth. Kasnije su je Rimljani preimenovali u Melite, a današnje ime dolazi od arapskog ‘medina’. Danas je mnogo manja nego što je bila nekada, navodi pak Welcome Center Malta. Naime, u rimsko doba bila je čak tri puta veća, no ne i obrambeno neprobojna. S vremenom je sabijena, kako bi bila što sigurnija. Danas se prostire na površini od 0,9 kilometara četvornih.
ULAZ U GRAD NIJE ORIGINALAN, A MEĐU TAMOŠNJIM ZDANJIMA POSEBNO SE ISTIČE KATEDRALA
Mdina je dom brojnih vrijednih građevina, primjerice palača koje su i danas privatni domovi tamošnjih ljudi. No, jedno se zdanje ipak posebno ističe, a to je katedrala sv. Pavla na glavnom trgu. Ona je bila žestoko oštećena u potresu 1693. godine te je iznova građena 1702. godine. Danas se smatra jednom od najljepših u Europi, a na glasu je i njezin muzej, kao jedan od najboljih vjerskih muzeja u Europi. Zanimljiva je priča i o samom ulazu u grad. Onaj kroz koji se danas ulazi nije originalan – most je izgrađen kako bi se omogućio ulaz ljudima i automobilima. Prvotni je bio 100 metara dalje.
KRASI JE NIZ PRELIJEPIH PALAČA, ALI I SASVIM POSEBAN SAMOSTAN
Na svoj maloj površini Mdina pokazuje i niz drugih vrijednih zdanja. Primjerice, Palazzo Falzon čija povijest seže u 1495. godinu ili pak Palazzo Santa Sophia, čiji podrumi datiraju iz 1233. godine. Tu je i Torre dello Stendardo na kojem se nekada palila vatra u slučaju opasnosti, a koji sada služi kao policijska postaja. Broje tajne iz prošlosti skrivaju i tamnice Mdine, ali i samostan sv. Benedikta, čije se redovnice spominju prvi put još 1450. godine. Tamošnji je redovnički život poznat po vrlo strogim pravilima. Redovnice nikad ne mogu napustiti zdanje, pa čak ni kad umru, već se pokapaju u kripti. Jedini muškarci koji mogu ući u samostan su liječnik i dekorater.
MDINA IMA I SVOJU NOGOMETNU MOMČAD, A ‘GLUMILA' JE I U IGRI PRIJESTOLJA
Uz Mdinu se vežu još dvije zanimljive činjenice. Naime, iako ona broji najviše 250 stanovnika, ona ipak ima svoju vlastitu nogometnu momčad koja se zove Vitezi Mdine. Isto tako, Mdina je ‘glumila’ i u iznimno popularnom serijalu Igra prijestolja te će ljubitelji istog prepoznati njezina vrata.














