Koje je hrvatsko otočje ime dobilo po jelenima? Ova oaza mira broji osam otoka i pet otočića, od kojih je samo tri naseljeno

Hrvatska je obala prepuna prekrasnih plaža i nevjerojatnih otoka, od kojih su neki zbog svoje ljepote i posebnosti već dobro poznati cijelom svijetu. No, tu su i manje razvikani, a prekrasni otoci koji svojim šarmom i ljepotom osvajaju svakoga tko ih posjeti. Znate li koji je jadranski arhipelag dobio ime po jelenima, iako na otocima uopće nema te životinje? Vodimo vas na sam jug Hrvatske, na prekrasne Elafite.

Nadomak Dubrovnika, poput bisera prosutih po pučini ispred najpoznatijih mediteranskih zidina, smjestili su se Elafiti. Čarobno je to i mirno otočje, naspram gužve i vreve urbanog središta južne Hrvatske. Na Elafitima život teče sporije, more je čisto i pristupačno, a buka i gužva daleko.

Elafite su još Grci nazivali ‘Jelenski otoci’ (élaphos znači jelen). Jedno je objašnjenje da su ime dobili zbog jelena koji su tamo nekada živjeli, a drugi jer arhipelag, ako ga se gleda sa Srđa, podsjeća na oblik jelena. Elafite inače, ako ne brojimo grebene i hridi, čini osam otoka i pet otočića. Samo su tri naseljena: Lopud, Koločep i Šipan, koji je površinom najveći te najudaljeniji od Dubrovnika.

Elafiti, najjužnije hrvatsko otočje, danas broji oko 900 stanovnika, a otoci su dobro povezani s dubrovačkom lukom Gruž. Površina akvatorija iznosi oko 90 kilometara četvornih, od čega na same otoke otpada oko 27 kilometara četvornih. Svi redom mogu se pohvaliti bogatom kulturno-povijesnom baštinom. Naime, u 10. stoljeću otočje je došlo u posjed Dubrovačke republike i svaki od tri najveća otoka imao je specifičnu “zadaću”.

Šipan je tako bio zadužen za poljoprivredu, zbog čega je dobio nadimak Zlatni otok. Na Koločepu i Lopudu pak su prvenstveno živjeli brodograditelji i moreplovci, koji su bili poznati po svojoj vještini. Upravo zbog takvog sastava stanovnika, otoci su krcati crkvama i kapelicama – stari je običaj bio zahvaliti se bogu nakon sigurnog povratka s pučine.

Najveći elafitski otok, ali ujedno i najudaljeniji od Dubrovnika, je otok Šipan. On, kao i cijeli arhipelag, ime duguje Grcima. Oni su ga nazivali Gypanon, u prijevodu orlovo gnijezdo. Na otoku se nalaze dva naselja Suđurađ i Šipanska Luka. Ona su smještena na suprotnim obalama, a razdvaja ih Šipansko polje dugačko oko pet kilometara. Jedna od zanimljivosti otoka je iznimno velik broj maslina zbog čega je Šipan upisan i u Guinnessovu knjigu rekorda u kategoriji najviše maslina po četvornom metru.

Koločep je najbliži Dubrovniku, ali ujedno i najmanji, površine svega tri kilometara četvornih. Riječ je o najjužnijem naseljenom otoku u Hrvatskoj, također s dva mjestašca – Donje Čelo i Gornje Čelo. Zbog svoje blizine, ali i prirodnih ljepota, popularno je odredište. Koločep je navodno jedan od rijetkih, ako ne i jedini jadranski otok koji ima dva naziva. Tamošnje stanovništvo koristi naziv Kalamota, a sebe nazivaju Kalamotezima.

Turistički najrazvijeniji i najposjećeniji otok u arhipelagu je Lopud, površine niti pet kilometara četvornih. Latinsko ime otoka je „Insula media“, odnosno srednji otok. Grci su ga zvali Delaphodi, Delafota ili Lafota. Ni na Lopudu nema automobila, a glavno naselje nosi ime kao i sam otok. Pješčana plaža Šunj jedna je od najpoznatijih atrakcija otoka o kojoj su pisali i brojni svjetski mediji. Na otoku se nalazi niz vjerskih objekata, a ističu se i ruševine Kneževa dvora te španjolska tvrđava Sutvrač iz 1563. godine koja se nalazi na najvišem vrhu otoka Polačici visokom 216 metara.