Metropola u susjedstvu ima sasvim posebne počasne stanovnike: mirisne su im livade uređene čak i na krovovima javnih zgrada

Nestanu li pčele s planeta Zemlje, čovjeku kao vrsti preostaju još samo četiri godine života, upozoravao je svojedobno čuveni znanstvenik Albert Einstein. Nažalost, nismo ga shvatili ozbiljno. Jer ovih malih, ali vrijednih radilica, iznimno važnih za naš ekosustav, sve je manje. Glavni razlozi za to su prekomjerna upotreba pesticida u poljoprivredi, klimatske promjene i onečišćenje okoliša. No jedan grad u našem neposrednom susjedstvu čini sve što može kako bi ih zaštitio. U pitanju je Ljubljana, koja ima više od 4500 košnica u kojima živi čak 180 milijuna pčela, a važan dio njezine sve popularnije turističke ponude je i hvalevrijedan Pčelinji put.

A znate li i da je čak tri posto svih slovenskih pčelara aktivno upravo na području njihove prijestolnice? To zapravo nimalo ne čudi jer se pčelarska tradicija u Ljubljani i njezinoj okolici počela razvijati još za vrijeme osnivanja prvih pretpovijesnih naselja. Čak je i ime sela Medno, koje leži na desnoj obali rijeke Save, izvedeno od riječi medonosan.

Osim toga, pčelica krasi i portal Narodnog muzeja u Ljubljani, dok košnicu možete vidjeti iznad Gradske štedionice (Mestne hranilnice), koja se nalazi u Čopovoj ulici. Uz sve navedeno, slovenska prijestolnica brigu o pčelama podigla je na još viši nivo zasadivši trajnice među kojima su i mnoge medonosne biljke.

Kad se govori o urbanom pčelarstvu, u njemu svakako prednjači Cankarjev dom, kulturni i kongresni centar koji je još 2011. godine pokrenuo hvalevrijedan projekt. Naime, na jednoj od njegovih krovnih terasa živi nekoliko pčelinjih zajednica, koje na ispašu obično lete u radijusu do tri kilometra, a za njih je na travnjaku na ulazu u sam Cankarjev dom uređen i poseban piramidalni vrt.

A Ljubljana, itekako svjesna važnosti oprašivača za održivost gradova, od 2015. ima i tzv. Pčelinji put (Čebelja pot na slovenskom jeziku). U inicijativu su, osim pčelara, uključeni obrazovne, kulturne i zdravstvene ustanove, brojna poduzeća te nevladine organizacije. Osim što daju preporuke stanovnicima koji žele uzgajati pčele u urbanim područjima, u sklopu programa Pčelinjeg puta diljem Ljubljane postavljene su urbane košnice i pčelinjaci, koji su dizajnirani tako da zadovolje zahtjeve urbanog prostora.

Grad je, kao što smo već spomenuli, zasadio i medonosne (s posebnim naglaskom na autohtone) biljke, što je uvelike pridonijelo očuvanju bioraznolikosti, a zbog većeg broja oprašivača porasla je i samodostatnost grada. Uz sve navedeno, Gradska uprava i Turistička zajednica Ljubljane stvorili su i pčelarsku edukativnu stazu namijenjenu turistima, koja povezuje glavne lokacije vrhunskih ljubljanskih pčelara.

Naravno, jedan od glavnih fokusa ljubljanskog Pčelinjeg puta su djeca. Naime, sve pčelarske udruge imaju svoje pčelarske klubove u školama, a najmlađi u njima uče o važnosti pčela za naš opstanak, razvijaju radni stav, druže se i stječu znanje o važnosti meda za ljudsko zdravlje.

Posebna pažnja posvećuje se i starijim osobama. Za njih se pak provode različite edukativne aktivnosti, izleti i predavanja, na kojima relevantni stručnjaci govore o važnosti meda i pčelinjih proizvoda. Svim aktivnostima vezanima uz Pčelinji put Pčelarski savez Slovenije nastoji promovirati 20. svibnja kao Svjetski dan pčela, koji je proglašen odlukom Ujedinjenih naroda i to u čast rođenja Antona Janše, pionira modernog pčelarstva iz Kranja.

Osim Grada Ljubljane, Pčelinji put uključuje i pet pčelarskih udruga, Sveučilište u Ljubljani, Arhitektonski te Biotehnički fakultet, Nacionalni agronomski institut, Sveučilišni botanički vrt i Biotehnički obrazovni centar. Za kraj vam ostavljamo još jednu zanimljivu činjenicu o slovenskoj prijestolnici: naime, čak dvije trećine njezine ukupne površine čine ruralna područja, u kojima posluje 826 poljoprivrednih gospodarstava! Imajući to na umu, nije nikakvo čudo što se u Ljubljani proizvodi med vrhunske kvalitete i što je upravo pčelarstvo ondje postalo hit turistička atrakcija…