Papa je Hrvatima darovao crkvu u samom srcu Rima! U njoj se već 500 godina svakodnevno moli na hrvatskom jeziku

Talijanska prijestolnica, vječni grad Rim, ima više od 900 crkvi, bazilika i kapelica. Sakralni objekti na svakom su koraku, velebni, misteriozni, puni priča iz prošlosti i velike važnosti za vjernike katoličke crkve. No jedna od tih crkvi za Hrvate je malo posebnija od drugih. To je hrvatska crkva svetog Jeronima, duhovno i povijesno središte Hrvata u Rimu.

Crkva svetog Jeronima nalazi se u samom centru Rima, od bazilike svetog Petra udaljena je tek 15-ak minuta lagane šetnje. Mjesto je na kojem se već stoljećima moli na hrvatskom jeziku i gdje se susreću vjera, identitet i povijest.

Ovaj komadić Hrvatske na rimskom tlu postoji već više od pet stoljeća. Još u 14. i 15. stoljeću u Rim su dolazili hodočasnici, studenti, ali i izbjeglice pred turskim osvajanjima. Zemljište i malu crkvu hrvatskoj, odnosno u tom vrijeme ilirskoj zajednici, darovao je Papa Nikola V. još 1453. godine, a oko nje se s vremenom razvilo utočište za Hrvate u „vječnom gradu“.

„Jedan od najvećih, najvažnijih i najljepših tragova (hrvatskih hodočasnika u Rimu) svakako je Hrvatska crkva sv. Jeronima, i s njom povezani današnji Papinski hrvatski zavod sv. Jeronima. Povijest ovih ustanova, najstarijih koje hrvatski narod ima izvan svoje matične domovine, seže u daleko 15. stoljeće,“ navodi se na stranici ovog svetišta.

Crkva je posvećena svetom Jeronimu, što nipošto nije slučajnost. Sveti Jeronim bio je jedan od najvažnijih crkvenih naučitelja i prevoditelju Biblije na latinski jezik. Rođen je na području rimske Dalmacije, što ga je kroz povijest snažno povezalo s Hrvatima.

Papa Pio V. uzdigao je crkvu sv. Jeronima na kardinalski naslov 8. veljače 1566., a današnja crkva svetog Jeronima izgrađena je krajem 16. stoljeća, za vrijeme pape Siksta V. On je dao srušiti staru crkvu i podići novu, reprezentativnu, renesansnu i namijenjenu upravo hrvatskoj zajednici.

Uz crkvu djeluje i Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, osnovan 1901. godine. Riječ je o ustanovi u kojoj borave i studiraju hrvatski svećenici na poslijediplomskim studijima u Rimu. Zavod je kroz više od jednog stoljeća postao intelektualno i duhovno središte hrvatskog klera u Vatikanu.

Upravo ti svećenici, studenti i njihovi poglavari, danas čine pastoralnu okosnicu crkve. Mnoge mise predvode mladi svećenici iz različitih hrvatskih biskupija, pa se u klupama često čuju različiti naglasci, ali isti jezik: hrvatski.

Za Hrvate koji žive u Rimu, ali i za putnike i hodočasnike, to je rijetka prilika da u samom središtu Italije dožive poznati jezik i običaje. Posebno svečano je 30. rujna, na blagdan svetog Jeronima, kada se okuplja veći broj vjernika, svećenika i gostiju iz Hrvatske.

Osim što čuva tragove stoljeća hrvatske prisutnosti na rimskom tlu, crkva svetog Jeronima oduševljava i svojom arhitekturom i unutrašnjim uređenjem. Renesansnog je stila, skladna i nenametljiva izvana, ali prekrasna iznutra. Freske i umjetnička djela nastajala su u različitim razdobljima.

„Oslikavanje crkve iznutra papa Siksto V. povjerio je slikaru Giovanniju Guerri koji je sa svojim suradnicima već iduće godine izradio nekoliko freski u svetištu te na svodu crkve. Smrću pape Siksta V. 1590. radovi se zaustavljaju te će tek kroz nekoliko idućih stoljeća crkva iznutra dobiti svoj današnji izgled. Posljednji veliki slikarski radovi napravljeni su sredinom 19. stoljeća, a izradio ih je talijanski majstor Pietro Gagliardi,“ navodi se na stranici ovog jedinstvenog svetišta.

Ako se nađete u Rimu i želite vidjeti ovu za Hrvate važnu crkvu, uputite se u ulicu Via Tomacelli 132, par koraka od obale Tibera. Crkva je otvorena od 7-9 i od 17-19 sati, osim u srpnju, kolovozu i prvoj polovici rujna. Radnim danom misa na hrvatskom održava se u 18 sati, a nedjeljom i blagdanima u 18:30. Hodočasničke grupe mogu se javiti zavodu ako žele misu na hrvatskom, a svi detalji i kontakti su na njihovoj web stranici.