Ovo zagrebačko jezero posjećujem baš svaki dan: iskopano je da bi se izgradio most, a danas je omiljena zelena oaza

Možda nije velik poput Jaruna, nema gustu šumu kao Maksimir, ne krasi ga osjećaj divljine kao jezera Savica, ali za nas, stanovnike Novog Zagreba, jezero Bundek najdraža je i najbliža zelena oaza. Na Bundeku šetamo, roštiljamo, trčimo, pijemo kavu na suncu, a kad sunce postane prejako, pijemo je u hladu njegovih stabala. Čak i ako ne živite u blizini ili Zagreb posjećujete samo turistički, isplati se posjetiti Bundek i upoznati male tajne i skrivene kutke ovog novozagrebačkog jezera!

Iako se često navodi da je Bundek „najmlađe zagrebačko jezero“, to nije sasvim točno. Ono jest posljednje uređeno, ali je nastalo još sredinom prošlog stoljeća! Jezero Bundek nastalo je 1955. godine iskopavanjem šljunka za izgradnju Mosta slobode, Velesajma i prometnica u Novom Zagrebu koji se tek počeo razvijati. Sve do osamdesetih je bilo omiljeno kupalište Zagrepčana.

Nakon toga zbog neodgovarajućih sanitarnih uvjeta kupanje je zabranjeno. Jezero Bundek s vremenom pada u zaborav i pretvara se u neodržavanu šikaru, da bi napokon 2005. bilo kompletno raskrčeno i uređeno, onakvo kakvim ga danas znamo.

Jedan od aduta koji jezero Bundek čine idealnim mini izletištem je njegova izrazita dostupnost. Osim što u okolici ima dosta parkirnih mjesta, doduše pod naplatom, do njega direktno možete doći iz centra grada, s Glavnog kolodvora, s više od 10 autobusnih linija koje idu za Novi Zagreb ili Veliku Goricu. Od Glavnog do Bundeka busom vam neće trebati više od 10 minuta!

Kad govorimo o Bundeku, većina će pomisliti na jezero, iako cijeli park ima ogromnu površinu i prostire se od Mosta slobode sve do Mosta mladosti na čak 545.000 četvornih metara. Taj dio u Zapruđu, prema Mostu mladosti, super je za šetnju ili trčanje jer je tamo uvijek manje ljudi. No središnji dio parka ipak čini dio uz jezero. Ono se sastoji od Malog i Velikog jezera koja su povezana uskim kanalom premoštenim drvenim mostom.

Na Velikom jezeru uvijek najviše je ljudi, tu su dva kafića, uređene plaže… Malo jezero je bliže Mostu slobode i više je zadržalo osjećaj divljine. Oko jezera vode svije staze: šira, asfaltirana obilazi oba jezera i ima izdvojen dio za ljude na rolama, a kraća, makadamska ide uz Veliko jezero.

Park i jezero Bundek kriju i neke atrakcije koje šetačima često prolaze ispod radara. Jedna od njih je drvena kapelica Svetih anđela čuvara: malena, drvena i prekrasno uklopljena u okoliš, među stabla i zelenilo parka. Pronaći ćete je tik uz pješačke staze, uz dječje igralište između Velikog jezera i nasipa. Posvećena je Svetim anđelima čuvarima, koji su u kršćanskoj tradiciji čuvari i pratitelji vjernika tijekom života, pa je nekako i simbolično postavljena uz park uvijek prepun dječjeg smijeha.

Kapela je dovršena u listopadu 2006. godine, nakon velikog uređenja Bundeka, na inicijativu vjernika koji su se godinama okupljali na molitvu na tom mjestu prije nego što je Bundek temeljito obnovljen. Jednostavna je i lijepa crkvica, izgrađena od drveta, pomalo rustikalnog izgleda i bez grandioznih ukrasa. Pripada novozagrebačkoj župi sv. Ivana apostola i evanđelista koja obuhvaća naselja Utrina, Zapruđe i Središće.

Uz šetnicu koja vodi oko jezera nalazi se i Aleja pjesnika. U njoj su tijekom godina podizani spomenici i biste poznatih pjesnika i književnika, često iz inozemstva, ali i onih koji su povezani s hrvatskom kulturom. Jedan od spomenika, onaj velikog pjesnika Franca Prešerna, bio je 202. prvi spomenik podignut nekom Slovencu u Zagrebu. Smješten je na lijepo mjesto između bugarskog pjesnika i književnika Ivana Vazova i mađarskog pjesnika Jokaia Mora, a društvo im prave još brojne značajne književne ličnosti.

Pričati o Bundeku a ne spomenuti njegova igrališta bilo bi nedopustivo. Djecu se na igranje dovodi iz svih dijelova grada, a više mojih poznanika iz drugih gradova sa svojim su mališanima upravo na Bundeku proveli najviše vremena. Veliki park uz kvart Središće uvijek je pun dječjeg smijeha. Manji park je uređen i druge strane jezera, uz nasip, no ovaj veliki je pravi hit: pun je zabavnih spava, labirinta, penjalica, tobogana i sadržaja.

Samo jezero u smislu vodenih površina i ne izgleda tako impresivno, ali ljeti se neki u njemu kupaju, dok drugi samo šetaju i promatraju labudove i patkice. Kvaliteta vode se redovito prati i objavljuje, no zadnja dva ljeta jezero nije imalo status kupališta. To znači da, iako je voda bila dobra, nije bilo spasilaca pa je kupanje bilo na vlastitu odgovornost. Od ove je godine ponovo uvršteno u službena gradska kupališta, a važna je i informacija da ima i rampu za osobe s invaliditetom.

Ali od proljeća pa sve do jeseni, područje oko jezera vikendom postaje ogromna roštiljarnica na otvorenom: sa svih strana mirišu ćevapi, pljeskavice, stolovi se zauzimaju u ranu zoru i brojne obitelji i društva dan provode na otvorenom uz roštilj. Postavljeno je ukupno 10 zidanih roštilja i na desetke klupica sa stolovima. Najviše ih je na dijelu između jezera i nasipa, te s druge strane prema Ulici Damira Tomljenovića Gavrana. Ali iz iskustva: ako planirate roštilj vikendom ili praznikom, mjesto u hladu dođite zauzeti jako, jako rano ujutro.

Za šetače i izletnike postavljeno je duž staze i nekoliko toaleta, a od proljeća do jeseni kavu možete popiti u dva kafića, te uzeti sladoled na tri Ledo punkta. Veća staza oko jezera dugačka je oko 1600 metara, dok je „unutarnji“ krug oko Velikog jezera nešto kraći.

Jezero Bundek mjesto i brojnih događanja. Posljednjih se godina upravo ovdje održava popularni sajam cvijeća Floraart, vikendima znaju biti organizirane prodaje domaćih proizvoda, svako malo održava se neka utrka, prezentacije, javnozdravstvene akcije, a povremeno i koncerti. Kad živiš blizu Bundeka, centar grada često ti uopće ne treba.