Najduže selo u Hrvatskoj proteže se na čak 13 kilometara! U njemu je rođen slikar kojeg zovu hrvatski Picasso

Kad netko kaže da neko selo ima 13 kilometara, prva pomisao je da se potkrala greška u mjerenju. Nije. Velika Pisanica na sjeveru Bjelovarsko-bilogorske županije zaista se proteže gotovo 13 kilometara u dužinu, zbog čega je nadaleko poznata kao najduže selo u Hrvatskoj. Posljedica je gotovo komična: ono što drugdje znači prijeći cestu, ovdje ponekad znači sjesti u automobil i voziti se desetak minuta. Da bismo dočarali razmjere, dovoljna je usporedba koja je prije nekoliko godina obišla svijet. Poljsko mjesto Sułoszowa kraj Krakova postalo je viralni hit kad su se pojavile fotografije iz zraka na kojima se kuće nižu uz jednu jedinu ulicu dugu oko devet kilometara. Velika Pisanica je, jednostavno rečeno, još duža.

Pisanica ne ide ravno. Počinje u nizini, a onda se poput žile kucavice provlači kroz šume, polja i livade, postupno se penje u sve brdovitiji kraj i završava na uzvisini u zaseoku Nova Pisanica. Ta razvučenost daje joj karakter kakav nemaju zbijena panonska sela: krajolik se mijenja iz kilometra u kilometar, a glavna cesta koja presijeca mjesto vijuga kao da je netko htio da putovanje potraje.

Od Bjelovara je udaljena 20-ak kilometara. Administrativno je središte istoimene općine koja na više od 80 četvornih kilometara okuplja osam naselja, a prema popisu iz 2021. samo naselje broji oko 800 stanovnika.

Ime mjesta nije nastalo slučajno. Barem tako kaže legenda. „Pisanica“ je uskrsno ukrašeno jaje, jedan od najprepoznatljivijih simbola tog blagdana, a o tome kako je selo došlo do njega postoje čak dvije legende. Obje je za portal klikni.hr ispričala Vesna Kastlinger iz mjesnog KUD-a „Sloga“.

Po prvoj, ljudi koji su nekoć krčili šume i naseljavali ovaj kraj navodno su pronašli veliko nojevo jaje prekriveno šarama. Kad su ga ugledali, rekli su: „Neka ovo bude Velika Pisanica.“ Druga legenda ime tumači šarenilom druge vrste. Kraj su naseljavali pripadnici različitih naroda pa je mjesto, baš kao pisanica, ispalo šareno. Zanimljivo je da, kako i sama Kastlinger naglašava, nijedna od te dvije priče nigdje nije zapisana, prenose se isključivo usmeno.

Druga legenda o imenu nije slučajna. Naime, Velika Pisanica stoljećima je mjesto u kojem žive ljudi različitih nacionalnosti i vjera, a najbolji dokaz tome stoji uz cestu. Na tih trinaest kilometara našle su se tri crkve: katolička, pravoslavna i kalvinska, odnosno reformirana.

Središnji dio naselja zaštićen je kao spomenik kulture, a krajolikom dominiraju crkva svetog Lazara iz 1724. te župna crkva Srca Isusova sa župnim dvorom iz 1908. godine. Blagdan Srca Isusova ujedno je i Dan općine Velika Pisanica koji se svake godine svečano obilježava.

Najpoznatije ime koje je svijetu dala Velika Pisanica jest Edo Murtić, jedan od najvažnijih hrvatskih slikara 20. stoljeća. Rodio se u mjestu 4. svibnja 1921. kao drugo dijete Vinka i Franciske Murtić. Iako ga često vežu uz Zagreb, a obitelj se onamo i preselila dok je još bio dijete, Velika Pisanica ostala je njegovo rodno mjesto i danas se time s pravom ponosi.

No, znate li zašto su Murtića prozvali hrvatskim Picassom? Slikar, grafičar i scenograf koji se kretao kroz sve likovne medije izlagao je na gotovo svim važnim svjetskim manifestacijama, od venecijanskog i sãopaulskog bijenala do kasselske Documente, a djela mu se čuvaju u zbirkama poput londonske Tate i kolekcije Peggy Guggenheim. Put od figurativnog slikarstva prema lirskoj apstrakciji i ekspresivnoj gesti, nadahnut putovanjima u SAD, Francusku i Italiju, učinio ga je jednim od najutjecajnijih autora visokog modernizma u ovom dijelu Europe. Umro je u Zagrebu 2005. godine.

Selo svoga najpoznatijeg žitelja nije zaboravilo. Svakog 4. svibnja, na datum njegova rođenja, ovdje se održavaju Dani Ede Murtića, manifestacija koja se 2026. obilježava već šesnaesti put. Program tradicionalno počinje polaganjem vijenca pred slikarevom rodnom kućom, a uz potporu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u mjesto svake godine dolaze i studenti zagrebačke Akademije likovnih umjetnosti koji ovdje crtaju i rade na radionicama. Predvorje općinske zgrade danas krasi i mural nastao po Murtićevoj skici.