Ledenjačka dolina u zagrljaju moćnih planina: ovaj dragulj Slovenije savršen je izlet za sve ljubitelje netaknute prirode

Moćni Triglav, tirkizna Soča, romantični Bled… Raznolikost prirode u susjednoj nam Sloveniji poput magneta privlači izletnike iz Hrvatske, a većina onih koji otkriju njezine slikovite doline, prekrasne planine i živahne rijeke uvijek joj se iznova vraćaju. Izlet u Logarsku dolinu dugo nam je bio visoko na listi želja, a početkom travnja napokon smo ju posjetili. Evo naših dojmova i savjeta kako da i sami organizirate sličnu avanturu.

POGLED NA LIVADE OKRUŽENE VIJENCEM VRHOVA VIŠIH OD 2000 METARA ODUZIMA DAH

Već pri dolasku, u vožnji uz rijeku Savinju, pogled na jednu od najljepših europskih ledenjačkih dolina, okruženu vijencem planinskih vrhova viših od 2000 metara, ostavlja bez daha. Zbog brojnih prirodnih i kulturnih zanimljivosti ova je dolina 1987. godine proglašena krajobraznim parkom, a cijelo je područje zbog ekološkog značaja dio područja Natura 2000.

• 

Okružuju je čarobne Kamniško-Savinjske Alpe i brojni vrhovi viši od 2000 metara. Neki od njih su Krofička, Ojstrica, Planjava, Rinke… Svaki od tih vrhova za planinare u formi izazovna su destinacija za sebe, no čak i oni koji nisu vješti u dugom pješačenju, u Logarskoj dolini naći će nešto za sebe.

STAZE ZA OZBILJE PLANINARSKE POTHVATE, ALI I LAGANA ŠETNICA KOJU MOGU PROĆI BAŠ SVI

Na području doline, nastale topljenjem ledenjaka, nalaze se čak 43 prirodne znamenitosti. Dolina je duga sedam kilometara, prosječna širina je 250 metara, a jedna od najpopularnijih staza nije zahtjevna i mogu ju proći i oni u prosječnoj kondiciji, pa čak i obitelji s djecom.

• 

Za jednu takvu smo se i mi odlučili, šetnja je trebala uključivati i jedan malo teži i strmiji dio od kojeg smo odustali zbog snijega i skliskog kamenja. Da, ovo je podnožje Alpa, a ovdje to što je travanj ne znači da je stiglo proljeće, barem ne onakvo na kakvo smo mi u nizinama navikli.

JEDINI MALO TEŽI USPON JE ONAJ DO VRHA OKREŠELJ, ALI MOŽETE GA PRESKOČITI

Za prvi posjet Logarskoj dolini odlučili smo se proći put od hotela Plesnik do slapa Rinka i popeti se na vrh Okrešelj. Ta bi nam ruta u normalnim uvjetima bila duga oko 13 kilometara i za nju bi bilo dovoljno pet, šest sati s uključenim pauzama za fotografiranje, kratke odmore i kakav zalogaj iz ruksaka. Na kraju nas je iznenadio snijeg i sklisko kamenje na usponu prema Okrešelju, pa smo se vratili do Rinke i potom do početke točke. Cijeli smo izlet hodali oko 11 kilometara, skupili smo 385 metara uspona i hodali nešto više od tri sata. Uz pauze za slikanje, kavu i na kraju ručak na izletu smo proveli oko šest sati.

MANJI SLAP PALENK KAO UVOD U SVE LJEPOTE KOJE ĆEMO VIDJETI NA STAZI

Parkirali smo kod hotela Plesnik, čiju je lokaciju jednostavno pronaći putem Google karata. Naša je prva postaja, prije polaska na stazu, bio slap Palenk, za koji smo se malo vratili cestom kojom smo stigli, i prateći putokaz pronašli ga u šumi kako slikovito klizi i skakuće preko kamenja stvarajući magične slike i zvukove. Slap je visok 78 metara, a idealno ga je posjetiti upravo u proljeće jer ljeti, doznajemo, često istim kamenjem pada tek par kapi vode.

• 

PLAVO-BIJELE MARKACIJE POKAZUJU KOJIM PUTEM TREBA IĆI KROZ ŠUMU

Vraćamo se na glavnu cestu i nakon kratke šetnje asfaltom ulazimo u šumu. Markacije su dobre, na svakom križanju stoji bijelo-plavi putokaz za “Pot po Logarski dolini” ili samo plava strelica na bijeloj pločici. Staza je uglavnom ravna, s vrlo malo uspona, jako ugodna za hodanje. Tu već primjećujemo ostatke snijega, kojeg je kako ulazimo dublje u šumu sve više. Bjelina snježnog prekrivača cijelu šumu čini još ljepšom i mističnijom. Na trenutke nam se čini da ju imamo samo za sebe, jer rijetko srećemo druge šetače i tako je ostalo sve do skretanja za slap Rinka.

• 

PLANINARSKI DOM S PRAVOM TURSKOM KAVOM I ZADNJI BLAGI USPON DO SLAPA RINKA

Prije zadnjeg uspona do slapa Rinka nailazimo na otvoreni planinarski dom u kojem kuhaju pravu tursku kavu. Vidimo i “slaninomat” i “siromat”, automate na kojima se u sezoni za kovanice mogu kupiti domaći proizvodi. Do slapa Rinka od ove je točke ostalo desetak minuta šetnje, koja vrijedi svake sekunde.

Slap Rinka je jedan od dragulja alpske Slovenije, visok je 90 metara i prizor vode kako se obrušava niz stijenu uistinu oduzima dah. Slap koji upravo gledamo zapravo je izvor Savinje, odnosno njezine male pritoke Črne. Savinja je rijeka koja teče duž doline i po kojoj je ovaj dio Alpi dobio ime.

ORLOVO GNIJEZDO: NEOBIČAN UGOSTITELJSKI OBJEKT KOJI KAO DA VISI S LITICE

Uz slap se nalazi i jedan potpuno neobičan ugostiteljski objekt još neobičnijeg imena. Kućica koja kao da visi sa stijene zapravo je Orlovo gnijezdo, lokal koji je za našeg posjeta bio zatvoren. Inače je poznat po okrepljujućim planinskim jelima koja se jedu uz jedinstven pogled na ovo čudo prirode.

• 

Odavde kreće uspon na vrh Okrešelj. Prvo treba prijeći simpatični drveni most, pa uspeti preko kamenja uskom stazom sve do podnožja slapa. Ovo je dio na kojem smo mi odustali i vratili se, ali za lijepog i suhog vremena šteta je ne doživjeti i taj dio prekrasne slovenske doline.

DUŽ STAZE IMA VIŠE RESTORANA, PLANINARSKIH DOMOVA, A I NEKOLIKO IZVORA PITKE VODE

Na ovom izletu ne morate brinuti da ćete ostati gladni jer duž rute ima nekoliko restorana i planinarskih domova. Mi smo odabrali restoran Ojstrica, čija terasa gleda na istoimeni vrh, i nismo pogriješili. Na putu je na nekoliko mjesta moguće i natočiti pitku vodu. Za šetnju je obavezna čvrsta planinska obuća, dok su štapovi opcionalni. Iz Zagreba do početne točne, hotela Plesnik, treba oko dva i pol sata automobilom, što izlet u Logarsku dolinu čini idealnim jednodnevnim bijegom iz grada za sve iz središnjeg i sjevernog dijela Hrvatske.

LOGARSKA DOLINA IZVRSNO JE POLAZIŠTE ZA PLANINARSKE USPONE NA SAVINJSKO-KAMNIŠKE ALPE

Ako vam se ova šetnica čini prelagana, Logarska je dolina zbog svog položaja izvrsno polazište za mnoge atraktivne izlete na vrhove Kamniško-Savinjskih Alpa. Ako vam se, s druge strane, čini preteška, uvijek šetnju možete skratiti i u bilo kojem se trenutku vratiti prema početku i uživati na livadi s pogledom na moćne planine koje ju okružuju.

• 

Mnoge su posebnosti Logarske doline, poput netaknute prirode i harmoničnog suživota lokalnog stanovništva s njom. Ovdje turizam grade na održivom razvoju, zbog čega je dolina i dobitnik oznake “zelene destinacije”. Nema velikih hotela ni neprimjereno velikih kuća, sve je šarmantno uklopljeno u okruženje. Okruženje koji bi svaki ljubitelj prirode trebao barem jednom posjetiti.