PUTEVIMA POVIJESTI
Impresivan kanjon poznat po visokim kamenim „tornjevima“ jedno je od najljepših mjesta u Istri, idealno za penjanje, šetnju ili samo uživanje u nevjerojatnim pogledima
Potresi, vjetrovi, sunce i voda glavni su krivci za nastanak ovog prirodnog čuda kojem se danas možemo diviti… Smještena unutar granica Parka prirode Učka, Vela draga ili Vranjska draga, koja se oblikovala čak 140 milijuna godina, zaštićena je kao rezervat prirodnog predjela još 1963. godine, dok je 1998. proglašena i geomorfološkim spomenikom prirode. Titule nisu ovdje bez razloga. Vela draga jedan je od najatraktivnijih lokaliteta Parka, mjesto u koje su se mnogi zaljubili, posebno poklonici sportskog penjanja, ali i općenito ljubitelji prirode i fascinantnih krajolika.
VAPNENAČKI ŠILJASTI TORNJEVI VISOKI OD 50 DO 90 METARA
Ta kanjonska udolina smjestila se na sjeverozapadnom podnožju Učke, a smatraju je jednim od najljepših geomorfoloških fenomena u našoj zemlji. Slavna je po svojim vapnenačkim tornjevima, odnosno šiljastim stijenama koje su visoke od 50 do 90 metara. Njih nekoliko uništeno je, doduše, prilikom gradnje tunela Učka. Udolina broji oko 3500 metara, a počinje u blizini ulaza u tunel Učka s istarske strane, na oko 600 metara nadmorske visine. Njezinim krajem smatra se pak Boljunsko polje, na visini od 153 metara.
KANJON JE DOM I NAJVIŠEG SLAPA U ISTRI, NO ON JE TOLIKO NESTALAN DA NEMA NI IME
Gornji dio kanjona širok je 450 metara, dok na najužem dijelu broji njih svega 150. Obiluje vegetacijom, do mjere da neki njegovi dijelovi imaju čak i prašumski karakter. Vela draga je i dom najvišeg slapa u Istri koji pak, zbog svoje nadasve nestalne prirode, čak nema ni ime. On, kada postoji, ima visinu od čak 100 metara, a u biti je riječ o bujičnim vodama koje se slijevaju s obronaka Učke te padaju u provaliju.
VOLJENO I POPULARNO ODREDIŠTE PENJAČA
Vela draga je vrlo omiljeno odredište penjača. Povijest sportskog penjanja u području te udoline seže u 1931. godinu, kada je alpinist Emilio Comici tamo, u Velikom tornju, ispenjao prvi alpinistički smjer. Od tada su se na njezinim stijenama okušali brojni hrvatski, ali i međunarodni penjači te je lokalitet jedno od najpopularnijih penjačkih odredišta u Hrvatskoj.
Iako mu povijest u tom smislu seže u spomenute tridesete godine, razvoj lokaliteta kao modernog penjalište ipak se veže uz mnogo bližu 1986. godinu, kada su riječki penjači krenuli postavljati neke od tamošnji smjerova. U Veloj Dragi može se penjati, kažu upućeni, cijele godine, no navodno je najbolje u proljeće, a penjački se smjerovi broje u desetinama.
POUČNA STAZA VELA DRAGA DUGAČKA JE DVA KILOMETRA
No, Vela draga nije ‘rezervirana’ samo za ljubitelje tog sporta. Oni koji, primjerice, samo žele prohodati kroz njezinu ljepotu to mogu učiniti držeći se poučne staze koja nosi ime kanjona, a koja je izrađena još 2004. godine. Staza se, navodi se na stranicama Parka, proteže rubom kanjona, opremljena je info pločama koje pričaju o tom lokalitetu, ali i širem području, a vidikovac povrh kanjona spaja s podnožjem samih tornjeva te dnom udoline. Upravo od vidikovca do spomenutih obilježja proteže se zahtjevniji dio staze koja ukupno broji oko dva kilometra. Predviđa se da za njezin obilazak treba od 60 do 90 minuta. Staza počinje na parkiralištu koje se nalazi nekoliko stotina metara nakon silaska s tunela Učka u pravcu Labina.
PARK PRIRODE UČKA NUDI I NIZ DRUGIH ATRAKCIJA
No, ako se uputite u upoznavanje Vele drage, imajte na umu da prirodni raj u kojem ona stanuje – Park prirode Učka – nudi i niz drugih atrakcija i zanimljivosti. On obuhvaća planinski masiv Učke te dio područja Ćićarije. Prostire se na 160 kilometara četvornih, a osnovan je u travnju 1999. godine te obiluje geološki vrijednim lokalitetima i špiljskim kompleksima. Srce Parka prirode Učka je prijevoj Poklon, koji spaja planinske masive Učku i Ćićariju na visini od 922 metara, gdje danas stoji i info centar s turističkom infrastrukturom. Jedna od atrakcija parka je i relativno novo planinarsko sklonište i promatračnica za ptice Kremenjak, poznato kao ‘Izvaljeno jaje u gnijezdu’.
PLANINARI MOGU BIRATI – VELI PLANIK ILI VOJAK, NAJVIŠI VRH ISTRE
Park prirode Učka nudi niz opcija za planinare, a jedna je svakako Veli Planik, najviši vrh Ćićarije koji broji 1272 metara. No, najviši vrh Parka, ali i istarskog poluotoka, ipak je Vojak koji broji 1401 metar. Na njemu stoji i fotogenična Kula na Vojaku iz 1911. godine. Zanimljivošću se ističe i izvorište Korita koje nazivaju ‘biserom Ćićarije’. Ono se nalazi ispod litice koja se zove Brajkova stijena, a tamo se izvor pitke vode prelijeva u deset drvenih korita. Za one koji traže neku ‘šareniju opciju’, idealnom bi se pak mogla pokazati Staza umjetnosti u krajobrazu ‘Stražica–Sapaćica’.
