IZ PRVE RUKE
Dnevni atlas
Koliko je hrvatskih lokaliteta na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine? Neki su dobro poznati i jako posjećeni, a za druge možda niste nikad čuli
Kad govorimo o vlastitoj zemlji, često je teško biti objektivan. Mnogi smatraju hrvatsko more, gradove i prirodu najljepšima na svijetu, no ipak je lijepo kad priznanje dođe „izvana“. Upravo je takva vrsta potvrde počela dolaziti u Hrvatsku još 1979., kada je UNESCO prvi puta uvrstio neke od naših najcjenjenijih dragulja povijesne i prirodne baštine na svoj popis. Danas je, prema podacima Ministarstva kulture, na njihovoj listi 31 hrvatsko nepokretno i nematerijalno kulturno dobro. Od toga je na UNESCO-ovom Popisu svjetske baštine 10 nepokretnih kulturnih dobara, odnosno lokaliteta.
OSIM LOKALITETA, NA LISTI JE I 18 NEMATERIJALNIH KULTURNIH DOBARA
Osim njih, još je 18 nematerijalnih kulturnih dobara upisano na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva, 1 je dobro upisano na UNESCO-ov Popis nematerijalne kulturne baštine kojoj je potrebna hitna zaštita te su 2 dobra upisana u UNESCO-ov Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta. Na popisu Svjetske baštine su čak tri zaštićene povijesne jezgre koje je UNESCO prepoznao kao iznimno vrijedne. To su povijesni grad Trogir, stari grad Dubrovnik i povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palača.
DVIJE JEDINSTVENE CRKVE I NAJLJEPŠI NACIONALNI PARK
Na popisu su se našla i dva sakralna objekta. Prva je taj status dobila Eufrazijeva bazilika u Poreču 1997. godine, a nešto kasnije predivna katedrala Svetog Jakova u Šibeniku. Iako Hrvatska obiluje zadivljujućim nacionalnim parkovima od kojih je jedan ljepši i posebniji od drugog, samo se jedan našao na UNESCO-vom popisu. Naravno, radi se o Plitvičkim jezerima, predivnom kompleksu slapova i jezera koji nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Plitvice su na UNESCO-ovom popisu od davne 1979. i ove godine slave 45 obljetnicu od uvrštenja na prestižni popis.
NAJOČUVANIJI STAROGRČKI SUSTAV PODJELE POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA
Na UNESCO-ovom popisu je i Starogradsko polje na otoku Hvaru, najočuvaniji starogrčki sustav podjele poljoprivrednoga zemljišta na Sredozemlju. On je uspostavljen još od vremena kad su ti isti Grci osnovali svoju koloniju imena Pharos, na čijem temelju je izniknuo Stari Grad na Hvaru. Preostale lokalitete dijelimo s drugim državama, odnosno ne nalaze se samo na našem području. To su bukove prašume i izvorne bukove šume Karpata i ostalih regija Europe, koje ima još 18 zemalja.
Ističu se i stećci – ukrašeni i monolitni kameni nadgrobni spomenici iz ranog srednjeg vijeka. Oni se pojavljuju na više od 3 tisuće lokaliteta, samo ih je 28 zaštićeno od strane UNESCO-a, a dva se nalaze u Hrvatskoj. Zadnji, no ništa manje značajan lokalitet višenacionalne zaštićene svjetske baštine čine obrambeni sustavi Republike Venecije 16. i 17. st. čiji su hrvatski dijelovi obrambeni sustav Zadra i neponovljiva šibenska tvrđava sv. Nikole.