Gdje je i kada proizvedeno prvo vino na svijetu? Čuvalo se zemljanim posudama kakve se i danas često koriste

Rijetko koji svečaniji ručak ili odlazak u finiji restoran prođe bez čaše vina. Nerijetko, vinopredstavlja društvenu sponu, kvalitetna butelja jedan je od rado viđenih poklona, proizvodnja vina nas općenito fascinira, obožavamo odlaske u vinarije, degustacije i traganje za najrazličitijim notama u elegantnim staklenim čašama… Neki od nas čak imaju i vlastite vinograde gdje i sami ‘krote’ vinovu lozu. No, jeste li se ikada, ispijajući gutljaj bijelog ili crnog, pitali odakle je sve krenulo? Odakle je potekla prva kapljica? Odgovor na pitanje gdje je pronađeno najstarije vino na svijetu vodi nas u fascinantnu Gruziju.

Čini se, prema saznanjima znanstvenika, da je upravo tamo sve krenulo. Naime, iako su prilično stari tragovi vina pronađeni u Iranu i Armeniji, na kraju se ispostavilo da upravo – i ionako – vinom zaluđena Gruzija drži rekord. Tamo su pronađeni tragovi najstarijeg vina na svijetu – starog čak osam tisuća godina!

Znanstvenici su upravo u toj zemlji, u kojoj postoji čak 500 lokalnih vrsta vinove loze, pronašli iznimno stare fragmente drevnih kvevrija, zemljanih posuda kakve se i danas u toj zemlji koriste u tradicionalnoj proizvodnji vina. A na tim dijelovima pronađeni su pak ostaci za koje se, nakon raznih vrsta testova, utvrdilo da su najstarije vino na svijetu, odnosno njegovi ostaci!

Te ostatke najstarijeg vina na svijetu znanstvenici su pronašli tijekom iskopavanja u dvama neolitskim naseljima, Gadachrili Gori i Shulaveris Gori, udaljenima od Tbilisija, glavnog grada Gruzije, kojih 50 kilometara. Tamo su pronašli ukupno osam posuda, od kojih su neke bile ukrašene prikazima grozdova te muškarca koji pleše, a najstarija je bila iz 5980. godine prije Krista. Znanstvenici pretpostavljaju kako se to najstarije vino proizvodilo na sličan način kao što se u toj zemlji, u zemljanim posudama, proizvodi i danas. Grožđe se gnječi i zatim ostavlja da fermentira, sa sjemenkama i stabljikama.

Taj pronalazak uvjerio je znanstvenike da su pronašli najstariji primjer ‘pripitomljavanja’ euroazijske vinove loze isključivo radi proizvodnje vina. Do ovog pronalaska smatralo se da počeci proizvodnje voljenog pića sežu u Iran, gdje su pronađeni ostaci stari oko 7000 tisuća godina. Dojmljivo stari ostaci pronađeni su i u Armeniji – oni broje oko 6000 tisuća godina, dok najstarije vino koje se ne radi od vinove loze potječe iz Kine. Riječ je o rižinom vinu čiji počeci sežu u 7000. godinu prije Krista.