Znate li koja je najviša planina u Hrvatskoj? Mnogi misle da je Velebit, ali najviši vrh nije na njemu!

Kad se spomene najviša planina u Hrvatskoj, misli mnogima odmah odu u visine predivnog Velebita. I prevare se… Naime, Velebit je najdulja hrvatska planina, no titulu najviše nosi ipak jedna druga. Naime, najviša točka Velebita, Vaganski vrh, broji 1757 metara. A najviša planina u Hrvatskoj ‘šiša’ ga za čak 74 metara. Ona se zove Dinara.

Dinara, planinski lanac dugačak 100-tinjak kilometara, smjestio se na granici Hrvatske i Bosne i Hercegovine te predstavlja najvišu planinu u Hrvatskoj. Nazivaju ju je i “krov Hrvatske”, a njezin je vrh – visok 1831 metar – poznat pod dva imena. Jedno je Sinjal, drugo je istovjetno nazivu masiva – Dinara. No, iako je Sinjal najviša točka Hrvatske, on nije najviši vrh masiva. On broji 1913 metara, zove se Troglav i nalazi se u BiH. Područje Dinare proglašeno je u veljači 2021. godine i parkom prirode. Najmlađi je to park prirode u Hrvatskoj, a osim masiva Dinare obuhvaća i izvor te gornji tok Cetine, rječicu Krčić ispod čijeg se slapa rađa rijeka Krka te polja uz Cetinu. Površina parka je oko 630 kilometara četvornih.

Najviša točka Hrvatske, vrh Sinjal odnosno Dinara, relativno je lako dostupan. Upućeni kažu kako ga je najljepše posjetiti u toplijim mjesecima godina, i to u proljeće i jesen, no ne i ljeti kada su temperature u tom kraju paklene. Isto tako, savjetuje se izlet, odnosno planinarskih pohod od dva dana. Kao najjednostavniji put za one koji dolaze automobilom jest onaj iz zaseoka Guge preko Markova groba, od kojeg uspon do vrha traje pet sati. Terencem se može otići još i dalje, na dva sata hoda do vrha.

Osim što je najviša, Dinara je i doista posebna planina u Hrvatskoj. Jedna od njezinih posebitosti je slavni Samograd, stijena na jugozapadnoj strani Dinare po kojoj je lokalno stanovništvo, za sunčanih dana, čitalo vrijeme, kao s pomoću sunčanog sata. Isto tako, Dinara je dom i za više od 1000 biljnih vrsta, od kojih su njih 75 endemske. Na njoj obitava i 20 endemskih životinja, dok se 87 posto parka prirode nalazi u ekološkoj mreži Natura 2000.

Što se tiče na početku spomenutog Velebita, on je dakle najduža planina u Hrvatskoj. Duga je 145 kilometara, a površina masiva iznosi oko 2200 kilometara četvornih. Velebit je širok od 10 do 30 kilometara, a dijeli se na sjeverni, srednji i južni Velebit. I on je također park prirode, a tu su i dva nacionalna parka – NP Sjeverni Velebit (u kojem se nalazi i strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi) te Paklenica.