Petar je spasio od zaborava staru lošinjsku tortu koja se razbija sabljom: vjeruje se da svaki komadić krokanta donosi sreću

Lošinj je otok koji osvaja na prvi pogled, ali i prvi udah. Volimo ga zbog mirisnih borovih šuma, kristalno čistog mora, rajske uvale Čikat, dupina, antičkog Apoksiomena, spektakularnog vidikovca Providenca i bogate pomorske povijesti koja se osjeća na svakom koraku. No Otok vitalnosti, kako ga zovu od milja, čuva i jednu slatku tradiciju koja traje već stoljećima. Riječ je o lošinjskom krokantu, slastici pomorskih kapetana koja se nekoć posluživala samo u najsvečanijim prigodama, a danas je jedan od najprepoznatljivijih okusa ovog otoka na sjevernom Jadranu.

Ta hrskava slastica od badema i karameliziranog šećera puno je više od običnog deserta. U prošlosti je bila simbol bogatstva i blagostanja, a njezina povijest seže sve do 18. stoljeća, kad se, zahvaljujući procvatu prekooceanske trgovine, izrada krokanta proširila Mediteranom. Na Lošinj je stigao trgovačkim brodovima, u vrijeme kad je šećer od šećerne trske bio dragocjena i skupa namirnica. Zato se krokant nije pripremao svakodnevno, nego je bio rezerviran za najsvečanije trenutke u imućnim obiteljima lošinjskih brodograditelja, trgovaca i pomorskih kapetana.

Jeo se na vjenčanjima i krštenjima, a za najvažnije događaje izrađivale su se raskošne torte od krokanta na čak sedam katova (taj broj ljudi su povezivali sa srećom), ukrašene stupovima, lukovima i drugim detaljima. Za razliku od klasičnih torti koje se režu nožem, lošinjski krokant ima drugačiju tradiciju posluživanja: na vrhuncu slavlja razbija se sabljom!

Prema vjerovanju, svaki komadić razbijenog krokanta donosi sreću i blagostanje. Zato i vrijedi pravilo: što više komadića, to više sreće! Nakon razbijanja slastica se dijeli među uzvanicima, a ovaj jedinstven običaj i danas je važan dio lošinjskih svečanosti. Tradiciju i vještinu izrade krokanta generacijama su čuvale žene lošinjskih pomoraca. Njima je na Čikatu posvećena i skulptura Addio, koja podsjeća na vremena kad su ispraćale svoje muževe na duga i neizvjesna putovanja morem.

Iako se tradicionalni lošinjski krokant priprema od samo dva osnovna sastojka, šećera i badema, njegova izrada nije nimalo jednostavna. Bademi se sitno sjeckaju, a šećer zagrijava dok se ne pretvori u karamel. Sastojci se zatim povezuju u vruću smjesu koja se izlijeva na prethodno limunom premazanu mramornu ploču kako se krokant ne bi lijepio.

A onda slijedi najzahtjevniji dio posla. Smjesa se mora vrlo brzo razvaljati u izrazito tanke ploče. Dok je još vruća i podatna, od nje se oblikuju različiti ukrasi, lukovi i stupovi za raskošne višekatne torte. Jer čim se ohladi, krokant postaje tvrd i krhak pa za pogreške i popravke nema vremena.

U povodu obilježavanja 140 godina organiziranog turizma na Lošinju, krokant je bio glavna zvijezda spektakla koji se u svibnju 2025. održao na glavnom trgu u Malom Lošinju. Za tu prigodu izrađen je najviši krokant na svijetu, visok čak 2,73 metra! Impresivna slastica imala je 14 katova i težila nevjerojatnih 57,5 kilograma pa je ušla i u Guinnessovu knjigu rekorda.

Iza velikog pothvata stajao je lošinjski slastičar Petar Goleš iz slastičarnice Moby Dick, koja posluje već 20 godina. Pripreme su trajale danima. Za izradu više od 2000 dijelova krokanta bilo je potrebno oko 200 radnih sati, dok je samo sastavljanje goleme slastice na otvorenom trajalo osam sati. Događaj su pratile tisuće mještana i posjetitelja, a slavlje je kulminiralo tradicionalnim razbijanjem krokanta sabljom, za sreću i blagostanje.

”Nekad se krokant izrađivao po lošinjskim kućama, ali ta tradicija s vremenom je pomalo zamrla. Mi smo je odlučili oživjeti, malo modernizirati i ponovno približiti ljudima”, rekao nam je Petar, koji krokante već osam godina radi prema obiteljskom receptu. A koliko je taj posao zahtjevan, najbolje govori podatak da je za izradu tradicionalne torte na sedam katova potrebno čak pet do šest dana.

”Sve se radi ručno i zato je proces dugotrajan. Najviše vremena odlazi na samu izradu krokanta”, objašnjava 55-godišnji Petar. Iako je ova slastica prisutna diljem Mediterana, lošinjska verzija ima svoje posebnosti. ”Naš krokant prepoznatljiv je po svojim ukrasima, stupovima i lukovima”, ističe naš sugovornik koji je iz strojarske struke prešao u svijet slastičarstva.

Zahvaljujući njemu i supruzi Katyi Žic-Antunović, lošinjski krokant danas možete ponijeti kući kao originalan suvenir s Otoka vitalnosti. Njihova Crocantessa, tradicionalna slastica u svečanom, ali praktičnom pakiranju, javnosti je predstavljena 2023. u Muzeju Apoksiomena u Malom Lošinju i od tad ne prestaje nizati zanimljiva priznanja. Već 2023. dobila je nagradu Simply the Best Souvenir, a na međunarodnom sajmu poklon-slastica u Dubaiju 2024. ponijela je laskavi naslov ”Najbolje interpretacije baštine”. Ove godine dizajn ambalaže Crocantesse, koji potpisuje riječki studio FABULA, osvojio je prestižnu međunarodnu nagradu RED DOT.

Jedinstvena Crocantessa izrađuje se ručno, prema starom obiteljskom receptu, a tanka četvrtasta ploča krokanta pažljivo je zaštićena od vlage i lomljenja. Naravno, za suvenirsku verziju neće vam trebati sablja: dovoljno je ukloniti omot, položiti krokant na šalicu ili zdjelicu i žličicom udariti po sredini pa slatke komadiće podijeliti s dragim ljudima! Crocantessa se može kupiti u slastičarnicama Moby Dick u Malom Lošinju, Velom Lošinju i Nerezinama te trgovini Gastro Croatia u Malom Lošinju.