Pronađen je kruh star više od 1500 godina: na njemu se još vide tragovi prstiju osobe koja ga je oblikovala

Kruh je većini ljudi jedna od osnovnih namirnica. Naizgled jednostavan, pruža beskrajne mogućnosti kombiniranja i eksperimentiranja, što dokazuje i sve veći broj zanatskih pekarnica koje se otvaraju po Hrvatskoj, ali i u ostatku Europe. Pomama za kruhom nije nova. Ljudi su pšenicu počeli uzgajati prije 10.000 godina, a njezino miješanje s vodom i pečenje bilo je jedan od prvih, logičnih načina pripreme. No dok danas uživamo u kriški svježeg kruha, teško je i zamisliti da je jedna štruca preživjela više od 1500 godina!

Najstariji pronađeni komadići kruha preživjeli su i više od 8000 godina, no rijetkost je pronaći cijelu, očuvanu štrucu. A upravo su to pronašli arheolozi u Slovačkoj tijekom istraživanja na prostoru utvrde Devín. Ne zna se tko ga je umijesio, za koga ga je pripremio i zašto nikad nije pojeden, no zanimljivo je da je tijekom 1500 godina sačuvao čak i tragove oblikovanja tijesta.

Ovih je dana povodom 40. obljetnice njegova otkrića predstavljen posjetiteljima Muzeja grada Bratislave na izložbi o svakodnevnom životu stanovnika drevnog Devína. Ako se nađete ovih dana u glavnom gradu Slovačke, kruh je izložen u vitrini u dvorištu Stare gradske vijećnice do 8. studenoga 2026. godine.

Arheolozi su na njega naišli u rujnu 1986. godine, tijekom istraživanja na prostoru utvrde Devín. Ležao je među ostacima glinene krušne peći, u sloju sa žitom. Okrugli kruh ima promjer od 23 centimetra, a napravljen je od gotovo čistog pšeničnog brašna s malom primjesom raži. Na njegovim su rubovima još vidljivi tragovi oblikovanja prstima. Taj mali detalj cijelom nalazu daje posebnu toplinu: sačuvan je trag nečijeg rada, trenutka u kojem je osoba rukama dotjerivala budući obrok.

Muzej kruh smješta u posljednja desetljeća 4. stoljeća ili prvu trećinu 5. stoljeća, što znači da je star približno 1600 godina. Smatra se najstarijim poznatim nalazom kruha od dizanog tijesta u Slovačkoj. Bio je podijeljen na porcije na rimski način, usporediv s kruhovima iz antičkih Pompeja. Zato se smatra posebno zanimljivijim jer se povijest inače bavi bitkama i vladarima, a ova štruca kruha priča o svakodnevnom životu, pripremi hrane, dijeljenju obroka.

Utvrda Devín nalazi se na ušću Dunava i Morave, u predgrađu Bratislave od čijeg je centra udaljena oko 10 kilometara. Na ovom su prostoru tragove ostavili Kelti i Rimljani, a u srednjem je vijeku Devín postao kraljevska pogranična utvrda. Današnji izgled duguje i razaranju 1809. godine, kada su ga uništile Napoleonove postrojbe. Dok njegove zidine svjedoče o obrani, granicama i ratovima, pronađeni kruh podsjeća na život koji se između velikih povijesnih događaja nastavljao uz peć i pripremu hrane.