SLATKO BLAGO ŠOLTE

U medu s ovog dalmatinskog otoka uživalo se i na bečkom dvoru, obožavali su ga u antičkom Rimu, a i danas se radi sa srcem i maksimalnim poštovanjem prema pčelama

Papa Pio IX. primio je u smiraj ljeta 1876. godine poseban dar. Jedna posuda meda, slatkog i mirisnog, putovala je Svetom ocu kao najdragocjeniji plod šoltanskih polja. Papa je primio dar, zabilježila je tada Katolička Dalmacija, zahvalio šoltanskim pčelarima i blagoslovio njih i njihov trud. Godinu dana prije, 1875. godine, šoltanski su se pčelari udružili u konzorcij kako bi javnost u domovini i inozemstvu upoznali s dragocjenosti svog otoka, koja je bila na glasu još u doba starih Rimljana. Danas, 150 godina kasnije, pčelarstvo na Šolti i dalje živi, a vrhunski med jedan je od prepoznatljivih proizvoda, uz vino i maslinovo ulje, kojima se ovaj otok ponosi.

MED SA ŠOLTE REDOVITO JE PROGLAŠAVAM NAJBOLJIM NA SVIJETU

Koliko je med sa Šolte bio cijenjen i vrhunske proizvodnje dokazuju i drugi povijesni zapisi. Izdavačka kuća Hoepli iz Milana objavila je iza II. svjetskog rata knjižicu o medu, naslovljenu Il Miele. U njoj se navode tri najpoznatija meda na svijetu: onaj s Olimpa u Grčkoj, jedan iz Španjolske, i na trećem mjestu, med s otoka Šolte.

OKRUŽEN DIVNOM PRIRODOMOvaj slikoviti hrvatski gradić leži na čak tri jezera: jedno je od najstarijih turističkih mjesta u zemlji, a obožavaju ga ljubitelji prirode i aktivnosti
Nastavi čitati

Najpoznatiji proizvod udruge osnovane prije 150 godina bio je med od ružmarina, nazvan Olintio, po kojem su šoltanski proizvođači postali poznati diljem svijeta. Na prvog kongresu dalmatinskih pčelara 1913. godine, poznati talijanski pčelar Sartori upravo je je taj med proglasio najboljim na svijetu!

PRIJE 150 GODINA NA OTOKU JE PRAKTIČKI SVAKA OBITELJ IMALA PO NEKOLIKO KOŠNICA

Prije 150 godina, u vrijeme kad je zadruga pčelara osnovana, na otoku je 600 obitelji imalo oko 2000 košnica. Svaka je obitelj imala po nekoliko košnica, a med su koristili za svakodnevnu prehranu, zaslađivanje… Kao što danas u svakoj kuhinji držimo šećer. Jedan od povijesnih zapisa, za koje su uglavnom zaslužni šoltanski svećenici, otkriva zašto je zapravo došlo do udruživanja.

Med od ruzmarina sa Šolte nekako je stigao na stol cara Josipa i Marije Terezije koji su se njime oduševili i počeli ga redovito naručivati od šoltanskih pčelara. Kako bi imali dovoljne količine, i bili sigurni da će na carskom dvoru u Beču uvijek biti dovoljno njihovog slatkog nektara, pčelari su osnovali zadrugu i glas o njihovom jedinstvenom proizvodu počeo se širiti Europom.

TRI GENERACIJE PČELARA OBITELJI TVRDIĆ U GROHOTAMA

Danas, 150 godina nakon prvog udruživanja šoltanskih pčelara i tisućama godina nakon što se med na ovom otoku počeo koristiti, pčelara je bitno manje. Na Šolti djeluje 5-6 pčelara koji zajedno imaju oko 200 košnica. Obilježavanje ove važne obljetnice, nadaju se uključeni, moglo bi ponovo povećati atraktivnost ovog posla i privući nove pčelare u taj posao.

Čuvar vremenaPogled u svijet čuvara zagrebačkih satova: "Ako se neki pokvari, moramo odmah reagirati, bez obzira na kišu, vjetar, snijeg... A neki su teški i po 400 kilograma!"
Nastavi čitati

A jedan od onih koji su dokaz da je pčelarstvo život, ali i dobar posao, je Goran Tvrdić iz Grohota. On je treća generacija pčelara, njegov dida, pa zatim i otac, tim se poslom bave od 1935. godine. On se pčelarstvom bavi otkad zna za sebe. Zbog mira Šolte i pčela, ova se splitska obitelj na otok i trajno preselila.

PREZENTACIJSKI PROSTOR U KOJEM POSJETITELJI OTKRIVAJU FASCINANTAN SVIJET PČELA

Obitelj Tvrdić ima prekrasno uređen prezentacijski prostor u Grohotama, u kojem posjetiteljima približavaju fascinantan svijet pčela, govore o njihovoj važnosti za cijeli eko sustav, demonstriraju kako izgleda život pčelara… „Šolta je još mom didi bila zanimljiva zbog divljeg ruzmarina, koji cvate dva puta godišnje, u proljeće i jesen, i još je on počeo ovdje dovoditi pčele na ispašu,“ objašnjava nam Goran Tvrdić, koji danas ima oko 70 košnica. Zašto je taj ruzmarin tako poseban, zanimalo nas je?

MED OD RUZMARINA JEDINI JE NAZVAN PO OTOKU, A NE PO DOMINANTNOJ BILJCI

„Svi dalmatinski otoci imaju ruzmarin, ali nije se radio med od njega. Brač ima kadulju, Hvar lavandu, a mi ruzmarin. Znate li da je med od ruzmarina jedini koji je ime dobio po otoku, a ne po dominantnoj biljci? Prozvan je Olintio, po antičkom imenu Šolte – Olyntia,“ ponosno nam objašnjava Tvrdić. O pčelama, medu i njihovom suživotu govori s nevjerojatnim entuzijazmom i ljubavi.

„Često kažem da ne radimo mi med, rade ga pčele, a mi im ga krademo,“ kaže uz smijeh. Za pčelarstvo kaže da je poezija poljoprivrede, jer bez pčela ne bi bilo ni voća, ni povrća, ni svijeta na kakav smo navikli. Zato kroz inicijativu Give bees a chance! potiče ljude da kupuju med od svojih lokalnih pčelara, da ih podrže jer o njihovom poslu ovisi i opstanak pčela i njihove krucijalne uloge u prirodi.

NAKON GORANOVE PREZENTACIJE, NEKI SU SE POSJETITELJI I SAMI POSVETILI PČELARSTVU

„To govorim svim svojim posjetiteljima, i često ih zamolim da mi pošalju staklenku meda od svog lokalnog pčelara nakon što ga posjete i podrže. I evo, već imam 600-700 boca iz cijelog svijeta, a doznao sam i da su se mnogi nakon posjeta našoj farmi i sami odlučili baviti pčelarstvom,“ sretan je ovaj šoltanski pčelar.

Učiniti med i svoje prezentacije turističkom ponudom obitelj Tvrdić odlučila je prije desetak godina. Tu im je najviše pomogao sin Tomislav, koji je zadužen za web, TripAdvisor i druge platforme. I koji je, nadaju se Goran i supruga Nataša, četvrta generacija ove obitelji koja će nastaviti posao.

PREZENTACIJA NA ZANIMLJIV NAČIN UPOZORAVA NA VAŽNOST PČELA ZA OČUVANJE EKO SUSTAVA

Svojim posjetiteljima Goran na živopisan način prezentira važnost pčela, sve o proizvodnji meda, male tajne suživota ovih fascinantnih bića u košnicama… U njima uživaju i odrasli, što je vidljivo u fantastičnim recenzijama za cijeli doživljaj, ali Goran će s ponosom istaknuti da uspijeva animirati i djecu i da se još nijedan mališan nije požalio da mu je priča dosadna. A svi znamo kako je ponekad teško ponekad animirati i zainteresirati najmlađe. „Jedva čekam da dođe travanj i da mi ponovo stignu gosti,“ govori nam šoltanski pčelar koji istinski voli svoj posao.

INICIJATIVA DA SE MED OD RUZMARINA ZAŠTITI I UČINI DIJELOM PREPOZNATLJIVE BAŠTINE

Na Šolti ovu dugu tradiciju, zabilježenu u brojnim povijesnim dokumentima, žele oživjeti i učiniti prepoznatljivom. Jedan je korak ovogodišnje obilježavanje 150 godina organiziranog pčelarstva, a postoji i inicijativa da se med od ruzmarina na neki način zaštiti i da postane dio baštine. A vi kad ste sljedeći put na ovom prekrasnom otoku, nakon što se nauživate sunca, mora, vrhunskog dobričića i maslinovog ulja, zasladite se medom u kojem se uživa već tisućama godina!

Aktualno

Pročitajte još