Najljepša, najveća i najduža klisura u Europi nalazi se u hrvatskom susjedstvu: zovu je i “željeznim vratima Starog kontinenta”

Komadić ovozemaljskog raja koji objedinjuje nadmoćnu ljepotu prirode i tragove povijesti, mjesto na kojem se spajaju veličanstveni planinski pejsaži i očaravajuća obala Dunava – sve to ima Đerdapska klisura, po mnogima najljepši dio Nacionalnog parka Đerdap, koji se prostire na površini od 64.000 hektara u sjeveroistočnoj Srbiji, na samoj granici s Rumunjskom. Sama klisura predstavlja jedinstvenu dunavsku oazu, skrivenu unutar moćnih, okomitih stijena, svojevrsnu luku koja u sebi čuva svjedočanstvo o nastanku prvih europskih civilizacija i kontaktu centralne Europe s Mediteranom i malom Azijom.

Đerdapska klisura najljepša je, najveća i najduža u Europi. Sa srpske i rumunjske strane uokviruju je planine i impresivne litice visoke do 800 metara, a Dunav je u njoj najuži i najdublji. Zbog svoje moći, ćudljivosti i mnogobrojnih virova zovu je i ”Željeznim vratima Europe”. Ovo fascinantno čudo prirode nastajalo je milijunima godina, tijekom kojih je voda polako klesala svoj put kroz stijene Karpatskih planina, stvarajući spektakularne kanjone i tjesnace.

Naime, razdvajanjem planinskog masiva Karpata, u sam rascjep ulilo se Panonsko more, a nakon što se povuklo, u 130 kilometara dugačak kanjon uplovio je veličanstveni Dunav. I ostao. Ta rijeka, druga najduža u Europi nakon Volge, u cijelom svom toku najveću dubinu – čak 96 metara – doseže upravo ovdje. To je ujedno i najveća riječna dubina u čitavoj Europi i jedna od najvećih u svijetu.

Osim toga, Đerdapska klisura je mjesto na kojem je Dunav u svom toku najuži (160 metara), točnije u dijelu Kazan. Nakon izgradnje hidroelektrane Đerdap 1972. godine, razina vode se podigla i nastalo je akumulacijsko Đerdapsko jezero. Zovu ga i plavim draguljem Dunava, dugačko je više od sto kilometara, a po veličini je četvrto na Balkanu i ujedno najveće u Srbiji.

Uzduž Đerdapske klisure smjestile su se bogate šume, ali i rudna bogatstva Majdanpeka te Bora. Ova autentična destinacija u Srbiji i regiji, na samo 180 kilometara ili dva i pol sata udaljenosti od Beograda i Niša, savršen je primjer iznimne prirodne ljepote koju ljudska ruka, srećom, nije dotakla. U Đerdapu, naime, nema nekontrolirane gradnje i urbanizacije jer je čitav Nacionalni park pod tri stupnja zaštite životne sredine, a i sam Geopark Đerdap dio je međunarodne mreže geoparkova pod pokroviteljstvom UNESCO-a.

Područje klisure bogato je i brojnim arheološkim nalazima i kulturno-povijesnim spomenicima. Tako za naselje Lepenski vir kažu da je najstarije poznato urbano naselje u Europi. Kultura stara oko 8,5 milijuna godina predstavlja kolijevku arheoloških otkrića koja su promijenila čitavu sliku o mlađem kamenom dobu Europe.

Lepenski vir smješten je na desnoj obali Dunava u blizini Donjeg Milanovca, gdje su tijekom iskopavanja pronađena naselja sa složenim društvenim odnosima, podizana na terasama okrenutima ka Dunavu, rijeci koja je čovjeku od pamtivijeka darivala život, ali i izazivala veliko strahopoštovanje.

Tu je i veličanstvena srednjovjekovna tvrđava Golubački grad s devet kula koje međusobno povezuju bedemi, smještena na visokim liticama, na mjestu gdje se Dunav sužava, tj. na samom ulazu u Đerdapsku klisuru. Svakako vrijedi posjetiti i ostatke Trajanova mosta, podignutog između 104. i 105. godine na Dunavu, između današnjeg rumunjskog grada Drobeta-Turnu Severina i srpskog Kladova.

Memorijalna pločica, koja slavi pobjedu rimskog cara Trajana nad Dačanima, nalazi se na srpskoj obali Dunava, a sam 1135 metara dugačak most, izgrađen od kamena, cigle, morta i drveta, sljedećih više od 1000 godina bio je najduži ikad izgrađen most u čitavom svijetu.

Đerdapska klisura popuarna je i za krstarenja, za koje kažu da je iskustvo koje se pamti do kraja života. Prije i poslije plovidbe ovim čarobnim područjem, organizirane pod budnim okom iskusnih kapetana i vodiča, možete sjesti, uživati u pogledu na rijeku, popiti kavu, čaj ili sok i naručiti neko od izvornih đerdapskih jela.