Ova gora na istoku Hrvatske nekad je bila otok u Panonskom moru! Mnogi je preskaču, a krije guste šume i povijesne utvrde

Čarobnu Slavoniju, hrvatsku regiju koju krase nepregledna plodna polja i stoljetne zelene šume, Rimljani su, oduševljeni njezinom ljepotom, prozvali “Zlatnom dolinom”. A iako slovi kao ravničarski kraj, ovaj dio Lijepe naše ima i planine. One vas možda neće impresionirati svojom visinom, no to ne znači da ih ne vrijedi posjetiti. Jedna od njih je i Krndija. U pitanju je zapravo gora u središnjoj Slavoniji, pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u duljini od oko 30 kilometara i dio je planinskog okvira Požeške kotline. Njezin najviši vrh zove se Kapovac i leži na 792 metra.

Smještena je istočno od planine Papuk, tj. južno od Dilj gore, od koje je odijeljena rijekom Londžom, koja je lijevi pritok Orljave. Zapadnu granicu čini joj planinski prijevoj između vrhova Češljakovački vis na Papuku i maloprije spomenutog Kapovca. Istočni rub teško je odrediv jer Krndija blizu Đakova i istočnije prema Vinkovcima postupno prelazi u ravnicu.

Cesta Kutjevo-Orahovica, koja prelazi između Kapovca i Petrova vrha, tj. preko 620 metara visokog prijevoja Međe, Krndiju dijeli na dva dijela, a preko prijevoja Gradac, koji leži na 355 metara, presijeca je i cesta Našice-Slavonski Brod. Ova čudesna gora, koju zovu i domom planinara, s Papukom i Psunjem tvori najstarije dijelove tzv. Slavonskih planina.

Krndija je građena od prekambrijskih i paleozojskih kristaličnih stijena, eruptiva (magmatskih ili vulkanskih stijena) te trijaskih, oligocenskih i kvartarnih sedimenata, tj. vapnenca i lapora. Najzastupljenije su metamorfne stijene, koje imaju više od 300 milijuna godina, što ih čini najstarijima u čitavoj Hrvatskoj.

Zapadni dijelovi Krndije, specifični po bukovim i hrastovim šumama, pripadaju Parku prirode Papuk, dok su joj prigorja bogata voćnjacima i vinogradima. Ova ljepotica prirodno se nadovezuje na sam Papuk, a smještena je južno od Orahovice i Našica, tj. sjeverno od Požege i Kutjeva.

Na šumovitom Kapovcu, najvišem vrhu Krndije, možete vidjeti i televizijski odašiljač, s čije platforme puca fantastičan pogled na Đakovštinu, Podravinu i Požešku kotlinu. Ipak, imajte na umu da samostalno penjanje na odašiljač nije dozvoljeno.

Osim po šumama, Krndija je poznata i po povijesnim utvrdama, a daleko najimpozantnija je ona koja se zove Ružica grad. Nekoć je imala dvor, tvrđavu, gotičku crkvu i plemićke kurije, a u drevnim legendama ovo mjesto spominjalo se i kao okupljalište vila.

A stara priča, koja se i dan-danas prepričava, kaže da su baš one poremetile planove moćniku koji je ondje htio podignuti grad. Naime, noćima su mu rušile sve što je izgradio, sve dok dotični oko gradilišta nije razapeo mrežu, u koju je uhvatio najljepšu, koja se, pogađate, zvala Ružica. Osvetoljubiv kakav je bio, dao ju je zazidati u temelje grada, koji je ime dobio upravo po njoj.

Krndijom prolazi i najduži slavonski planinarski put, koji broji čak 300 kilometara. A osim što je prepuna biciklističkih staza, ova slavonska gora može se pohvaliti i vrlo atraktivnim sportskim penjalištem. Ljubitelje boravka na otvorenom oduševit će i kružna ruta, koja kreće iz sela Seona i vodi do vrha Lončarski vis, koji se nalazi na 482 metra nadmorske visine.

Na ovoj ruti, nedaleko od Našica, na 407 metara visokoj krndijskoj vulkanskoj hridini, naići ćete i na utvrdu Bedemgrad iz 14. stoljeća. Na istom mjestu pronađeni su i ostaci iz starorimskog doba, a ispod samog Bedemgrada prolazila je i prometnica iz starog vijeka, za koju se vjeruje da je povezivala požeški kraj s današnjim Našicama i Osijekom.

A na oko 600 metara nadmorske visine na sjevernim obroncima Krndije, točnije u Parku prirode Papuk kraj Orahovice, 2002. otkrivena je i Tisina špilja. Pretpostavlja se da je stara i do 200 milijuna godina. Izuzetno je bogata ukrasima, stalaktitima i stalagmitima pa je vrlo brzo proglašena najljepšom špiljom u čitavoj Slavoniji.