Istarski šarmer
Prvo javno kazalište u Europi nalazi se u Hrvatskoj! Njegovo otvaranje bilo je simbol približavanja umjetnosti svim ljudima
Otok sunca i lavande jedno je od vodećih turističkih mjesta u Hrvatskoj. O njemu se konstantno piše i priča, a da je tako pokazuju naslovi najutjecajnijih svjetskih medija koji su otok Hvar nebrojeno puta okrunili titulom najljepše ljetne destinacije u Europi. Zahvaljujući svojoj bogatoj povijesti, ovaj dragulj Jadrana danas se ponosi s čak 936 spomenika, od kojih je šest zaštićeno pod UNESCO-om. Osim toga, stanovnici ovog kraja ostavili su neizbrisiv trag u domaćoj kulturi i svjetskoj literaturi, poput Hanibala Lucića i Petra Hektorovića, a na otoku je davne 1612. godine sagrađeno i prvo javno kazalište u Europi!
PRVO JAVNO KAZALIŠTE U EUROPI OSNOVANO JE U GRADU HVARU, A O TOME SVJEDOČI NATPIS UKLESAN NA ZGRADI ARSENALA
Kazalište je dao izgraditi knez Petar Semitecolo na prvom katu Arsenala u središtu povijesne jezgre grada Hvara. Radi se o jednoj od najznačajnijih vojno-pomorskih zgrada na Mediteranu koja je proglašena spomenikom najviše kategorije od nacionalnog značaja za Republiku Hrvatsku.
Iznad ulaznih vrata kazališta uklesan je natpis: “ANNO SECVNDO PACIS MDCLXII”, što u prijevodu znači “Druge godine mira 1612.” Ova je godina posebno bitna za sam grad Hvar te i danas podsjeća na uspješnu izmiriteljsku ulogu kneza Semitecola koji je uspio pomiriti zavađene strane unutar hvarske Komune. Otvaranjem kazališta knez je omogućio nastavak socijalnog mira u gradu te je obradovao sve staleže mogućnošću ravnopravnog korištenja kazališta za kulturne i društvene sadržaje.
U TO JE DOBA PRISTUP UMJETNOSTI BIO REZERVIRAN SAMO ZA PLEMIĆE PA JE OTVARANJE VRATA ZA SVE STALEŽE BILA VELIKA STVAR ZA OTOČANE, ALI I CIJELI SVIJET
U vremenu kad je pristup kazalištu i kazališnoj umjetnosti bio rezerviran isključivo za pripadnike plemićkog staleža, ovaj otočki grad dobio je kazališnu ustanovu koja je s jednakim gostoprimstvom prihvaćala i odgajala generacije obaju staleža, piše stranica Nova Akropola. Pritom treba imati na umu da, izuzev dva talijanska kazališta koja su za razliku od hvarskog bila privatna, a ne javna, uređene i natkrivene kazališne zgrade nisu niti postojale u Europi.
Hvarsko kazalište je od svoga osnutka bilo središte kulturnog i društvenog života grada i Komune. Kulturni život najbogatiji je bio tijekom 19. stoljeća, posebno u vrijeme karnevala kada su se u kazalištu odigravale scenske i glazbene priredbe. Tradicija izrađivanja pokladnih kostima i organiziranje plesa pod maskama i danas je važan dio kulturno-društvenog života grada.
KULTURNO BLAGO OTOKA I JEDAN OD NAJVRJEDNIJIH BAROKNIH TEATARA U EUROPI
Hvarsko kazalište je njegovalo glazbu, ples i dramsku umjetnost kroz stoljeća i obogaćivalo život na cijelom otoku. U početku je imalo renesansna obilježja, no tijekom godina prošlo je kroz niz obnova i preuređenja pa današnji interijer potječe iz 19. stoljeća. Upravo zbog toga mnogi ga svrstavaju među deset najvrjednijih baroknih teatara u Europi, piše medijska platforma Sveučilišta u Rijeci pod nazivom Kišobran. Unutar kazališta danas se čuvaju dvije iznimne zidne scenografije. Prva je freska iz 1819. godine koja i dalje ponosno krasi pozornicu, dok druga freska datira iz 1900. godine i prikazuje fascinantni Knežev dvor.
Hvarsko kazalište zadnjih dvadesetak godina djeluje kao muzejski prostor. Na radost svih mještana i posjetitelja u svibnju 2019. godine zgrada je dobila svoje novo ruho nakon potpune obnove i restauracije. Obnovljeno kazalište danas sjaji u punom sjaju te je ponovno preuzelo ulogu kulturnog središta Grada Hvara i cijelog otoka.
