Gradić zagrljen zelenilom najbolje je čuvana tajna Slovenije i mjesto na kojem ćete probuditi svoj buntovnički duh

Ako volite prirodu, postoji jedno područje, odmah preko granice, u Sloveniji, koje zove na ‘potep’.  Iako joj je ime Bela krajina, ona je i jako, jako ‘zelena’, a njezino središte je Črnomelj. Izlet u Črnomelj, gradić okružen prekrasnom prirodom, uvijek je dobra ideja, ali ovih dana, okupan proljetnim suncem, nekako je najljepši. Do njega se iz Zagreba stiže za samo sat i pol vožnje, a u nastavku otkrijte što sve vidjeti u kraju koje ime i vlastiti specijalitet, belokranjsku pogaču!

Črnomelj, središte Bele Krajine, smjestio se na jugoistoku Slovenije. Najveće je naselje u tom području, a ponekad ga nazivaju i dobro čuvanom tajnom jer nije razvikano i poznato kao neke druge slovenske ljepote. Prema onome što kaže turistička zajednica Bele Krajine,  na izlet u Črnomelj se dolazi ‘kako biste pronašli svoj kreativni i buntovnički duh’.

Ako smo primorani sažeti, ono najvažnije iz tog grada mogli bismo sažeti u četiri natuknice: 3000 godina duga povijest, črnomeljski pereci, Tromostovje i dvije rijeke. No, bila bi doista šteta ne upoznati se s nekim zgodnim detaljima, kako o samom gradu tako i okolici. Primjerice, onom o imenu. Črnomelj, mjesto koje ‘melje crno’, dobilo je to zbog mlinara koji je, kaže legenda, dobroj vili prerušenoj u staricu samljeo umjesto bijelog crno brašno pa ga je ona kaznila. Ili pak ‘dizajna’ samog grada. On, naime, u obliku zvijezde, povezuje ceste iz Ljubljane, Novog Mesta, Zagreba i Rijeke.

No, što točno vidjeti? Na popisu bi se tako moglo naći črnomeljsko tromostovje, odnosno tamošnji mostovi, Trg svobode i Črnomeljski grad, kao najstarije i najvelebnije zdanje u tom gradu, koje datira iz 12. stoljeća. Smješteno na rijeci, bio je čuvar i branitelj grada. Tu je i Ulica Mirana Jarca, pjesnika i književnika, poznata i kao ulica kulture. U njoj se nalazi niz vrijednih gradskih zdanja, među njima i kuća tog slovenskog pisca koja je dom gradske muzejske zbirke Črnomelj.

U gradu se ističe i zdanje Posojilnice, u biti zgrada banke, te Zakladnica, koja na interaktivan način predstavlja područje te služi kao ‘ulazna točka’ u samu destinaciju. I okolica obiluje zanimljivostima. Primjerice, u Vinici se nalazi rodna kuća Otona Župančiča, jednog od najvećih slovenskih pjesnika, preuređena u muzej koji slavi njegovo lik i djelo. Tu je i muzej na otvorenom Šokčev dvor Žuniči, u kojem možete doživjeti tradiciju i vidjeti kako se nekada živjelo…

No, područje je poznato i po predivnoj prirodi i upravo je ona česti razlog dolazaka u taj kraj. Naime, tamo se nalaze čak dva divna kutka prirode – Krajinski park Lahinja (u kojem se nalazi rezervat močvara Nerajski lugi) i Krajinski pak Kolpa (Kupa). Isto tako, u kontekstu prirode, ističe se i Info centar črne človeške ribice u Jelševniku, kao jedinstvenom staništu endema črni močeril, odnosno crne čovječje ribice.

Isto tako, u okolici Črnomlja nalazi se i Mitrej nad Rožancem, jedan od najmističnijih slovenskih arheoloških spomenika, dok selo Kot pri Damlju slovi za najjužnije slovensko selo. Uz najjužnije veže se i najjužnija slovenska pješačka staza, od Radenaca do Damlja. Područje slovi kao praktički netaknuto, bez gužvi, a ljepotom se primjerice ističe i izvor rijeke Krupe kod Semiča. Nazivaju ga najljepšim izvorom u Sloveniji – nalazi se ispod 30 metara visoke stijene.

Što se tiče povijesti Črnomlja, ona je duga i bogata. Oduvijek u mu sudbinu krojile dvije rijeke s kojima živi, Lahinja i Dobličica. Na području grada živi se već oko 3000 godina, a tamo se nalazilo i važno naselje u kasnoj antici. Prvi puta se u povijesnim spisima spominje 1228. godine. Turci ga nikada nisu pustošili, no to je nekoliko puta činila vatra. Ozbiljniji razvoj bilježi tek u 19. stoljeću, dok u 20. stoljeću, nakon talijanske kapitulacije, postaje mjesto u kojem su, navodi se, postavljeni temelji slovenske države.