Otočna afrička država, koja nikad nije bila u ratu, sinonim je za rajske plaže i divnu prirodu, a krije i tragičnu priču o ropstvu

Prvo je nastao Mauricijus, a zatim raj, a ovaj potonji je kopija prvog, ustvrdio je svojedobno američki pisac Mark Twain. I njega su, mogli bismo reći, kao uostalom i oko milijun i pol turista koji pohode svake godine tu državu, zavele predivne bijele plaže i tirkizno more. No, Mauricijus je mnogo više od toga – njegova su lica brojna i zanimljiva. Primjerice, jeste li znali da samo na Mauricijusu živi iznimno rijedak ružičasti golub? Ili da je jedna druga tamošnja ptica – dodo – postala simbol izumiranja životinjskih vrsta? Ili da je upravo ta zemlja jedna od njih svega nekoliko na svijetu koja nikada ni s kim nije ratovala? Mauricijus je, dakle, osim raja – i pravo čudo. A ovo su glavne zanimljivosti Mauricijusa.

Smještena kojih 900 kilometara istočno od Madagaskara, u prostranstvima Indijskog oceana, otočna država Mauricijus najpoznatija je po istoimenom otoku. No, on je samo jedan od otoka koji je čine – u njezinu su sastavu, osim ovog najpoznatijeg, po kojem nosi i ime, otoci Sv. Brandon, Rodrigues te otočna skupina Agaleaga. Glavni grad zove se Port Louis, najmnogoljudniji je grad otočja i nalazi se na njegovu najpopularnijem otoku, Mauricijusu, širokom samo 45 i dugačkom 65 kilometara. I on je, kao i njegovi susjedi, relativno mlad. Nastali su prije kojih devet milijuna godina, erupcijom podvodnog vulkana. Mauricijus dakle, iako glasom velik, površinom nije – po veličini je 170. zemlja na svijetu.

Otočje je otkriveno 975 godine. Tada su na njega nabasali arapski moreplovci koji su mu nadjenuli ime Dina Arobi, dok je današnji naziv dobio tek nekoliko stoljeća kasnije – 1598. godine, kada su se na njega iskrcali Nizozemci te mu nadjenuli ime u čast princa Mauricija Oranskog. I u biti, Nizozemska je bila jedna od tri zemlje koja je kolonizirala to otočje. Nakon njih to će raditi Francuzi, a onda Britanci. Mauricijus neovisnost stječe 1968. godine.

Svoju ekonomsku moć Mauricijus je gradio na dvije stvari. Bio je važna postaja na pomorskim putevima do Europe, sve do otvorenja Sueskog kanala 1869. godine. Drugi faktor bile su plantaže šećerne trske. Na njima su većinom radili robovi, a nakon ukidanja ropstva 1835. godine, Britanci su ‘uvezli’ oko pola milijuna radnika iz Indije. Upravo njihovi potomci danas čine najveću zajednicu na Mauricijusu kao otočnoj državi na kojoj se stiska oko 1,2 milijuna ljudi. Isto tako, to Mauricijus čini jedinom afričkom državom u kojoj je hinduizam dominanta religija.

No, interesantan je Mauricijus i u drugim pogledima. U odnosu na afričku stvarnost, kotira visoko – gotovo je 90 posto tamošnjeg stanovništva pismeno, a očekivani se životni vijek penje na 75 godina. Engleski i francuski najrašireniji su jezici, a lokalci govori i mauricijski kreolski, dok je vrlo raširen i jezik bhojpuri. Tradicionalni glazbeni stil korijene vuče iz vremena ropstva, a ples podrazumijeva da stopala plesača nikada ne izgube kontakt s tlom. Nemaju vojsku, nikada nisu ratovali, ali imaju svog Mahatmu Gandhija – riječ je o Seewoosaguru Ramgoolamu poznatom kao Chacha, koji slovi za oca nacije.

Mauricijus je ime koje se veže i uz neke neobične životinje. Naime, vjeruje se da je Mauricijus bilo jedino poznato stanište sada izumrle ptice po imenu dodo, koja je postala simbol izumiranja životinjskih vrsta. Naime, ova ptica neletačica živjela je na otočju u velikom broju zahvaljujući nedostatku predatora. No, dolaskom čovjeka sve se promijenilo. Ubijana je zbog mesa, a s pridošlicama su došle i životinje koje su jele njezina jaja. Posljednji dodo nestao je u roku od samo 100 godina. No, u šumama Mauricijusa i dalje živi jedna od najrjeđih ptica na svijetu, ružičasti golub.

Što se tiče atrakcija, njih je mnoštvo vezano uz samu prirodu. Otočje okružuje treća najveća mreža koraljnih grebena na svijetu pa ga se smatra rajem za ronjenje, a jedna od najneobičnijih prirodnih atrakcija je ‘obojena zemlja’ u Chamarelu – šarenilo koje se sastoji od raznobojnih dina koje svoje boju duguju različitim brzinama hlađenja lave. Mauricijus isto tako nerijetko bude okrunjen za najbolju otočnu destinaciju ili pak najbolje odredište za bračno putovanje. Tamošnja plaža u Trou-aux-Biches svojedobno je proglašena jednom od najboljih na svijetu, a kao lokalitet koji ‘svakako moraš vidjeti’ za ljubitelje panoramske vožnje slovi i okuka na lokalitetu Baie Du Cap.

Zanimljivosti Mauricijusa kao da nemaju kraja… On je isto tako i dom najstarijeg botaničkog vrta na južnoj hemisferi – botaničkog vrta Sir Seewoosagur Ramgoolam, ali i dva UNESCO lokaliteta. To su Aapravasi Ghat, mjesto gdje su bili dovođeni indijski radnici te Mont Le Morne Brabant, legendarna stijena na kojoj su utočište pronalazili odbjegli robovi, a koji su tamo oformili i malu zajednicu. U ironičnom spletu događaja, kada je ukinuto ropstvo, policija ih je došla obavijestiti o toj sretnoj vijesti no oni su se, kako nisu razumjeli što se događa, a u želji da izbjegnu ponovno ropstvo – bacili sa stijene. U religijskom smislu, najvažnije je hinduističko odredište Ganga Talao.