Kit u Zagrebu?! U glavnom gradu Hrvatske pronađeni su ostaci morskog diva kojem je podignut spomenik

Možda ima Savu, Jarun i Bundek, no Zagreb definitivno nije morski grad… Dapače, kontinentalno je srce Hrvatske okruženo zelenilom, glavni grad koji jednostavno ne miriši na sol i buru. No, tim više iznenađuje da ima svog vlastitog kita, inače jedinoj vrsti kita koja je imenovana po gradu koji nema izlaz na more. U nastavku članka doznajte gdje se nalazi Zagrebački kit i po čemu je ova priča doista posebna…

Da, dobro ste pročitali. Zagreb ima svog kita i on se i službeno zove Zagrebački kit, odnosno Mesocetus agrami. Riječ je o izumrlom rodu kitova Mesocetus, koji spadaju u kitove usane, jedne od najvećih životinja na Zemlji te mogu doseći dužinu i do 30 metara.

“Na temelju fosilnih ostataka – stražnjeg dijela lubanje, gornje čeljusti, nepotpune donje čeljusti, desne nadlaktice, dijela desne podlaktice i trinaest kralježaka zaključeno je da je zagrebački kit bio dugačak otprilike šest metara što upućuje da se radi o mlađem primjerku”, tvrde u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, gdje se čuvaju i pronađeni ostaci Zagrebačkog kita.

A Zagrebački je kit pronađen u Podsusedu, a blizu mjesta gdje je nađen – kako bi podsjećao na taj dio zagrebačke povijesti – postavljena je i velika skulptura kita. Ona se nalazi iznad potoka uz Aleju Bologne, a možete je i vidjeti kada se vozite u pravcu Zaprešića, na skretanju za Sutinska vrela. Spomenik je postavljen 22. travnja 2001. godine, i to u sklopu projekta Zagreb dok ga još nije bilo – prije 1094. godine.

Doista je zanimljiva priča tog zagrebačkog kita. On je područjem Podsuseda plivao prije otprilike 12 milijuna godina, kada je središnji dio Hrvatske prekrivalo Panonsko more. Klima je bila tropska, pa su na obroncima Medvednice, koja je tada bila otok, rasli eukaliptus i palme. Mladunče Zagrebačkog kita, vrste koja se inače hranila planktonom te je bila miroljubiva, najvjerojatnije je stradalo, tvrde znanstvenici, kada se na njega odvalio veliki blok vapnenca.

Ostaci vrste Zagrebački kit pronađeni su i na nekoliko lokacija u Bosni i Hercegovini, a u Podsusedu, inače ogromnom nalazištu fosilnih ostataka, su najvjerojatnije pronađeni 1850-ih godina, a za njegovo su otkriće zaslužni istraživači Mijo Sabljar, Ljudevit Farkaš Vukotinović i Đuro Pilar. Na području Podsuseda i njegove bliže okolice je inače pronađeno dosad najmanje 60 tisuća fosilnih ostataka različitih biljnih i životinjskih vrsta.