KRŠKA LJEPOTICA
Kamo za vikend? Ovih pet gradova u blizini Zagreba idealni su za ljubitelje povijesti i zelenila, ali i fine domaće hrane
Impresivne sakralne građevine, predivni parkovi, povijest koja pleše na svakom koraku, jedinstveni muzeji i dvorci, drevna kultura… Kontinentalni dio naše zemlje zaista je prava riznica blaga, a svaki put kad se uputite prema bilo kojem gradu, pronaći ćete nešto novo i uzbudljivo – ljepotu koju je teško opisati riječima. Ako tražite inspiraciju za jednodnevni izlet ili vikend putovanje, ove šarmantne gradove u blizini Zagreba definitivno vrijedi posjetiti! Evo što sve tamo vidjeti i doživjeti…
SAMOBOR: CARSTVO KREMŠNITA I BERMETA I GRAD KOJI ODUŠEVLJAVA SVOJOM PREKRASNOM ARHITEKTUROM
Samobor je idealno obići pješke, bez žurbe, uživajući u pogledu na baroknu arhitekturu i upijajući atmosferu na njegovom glavnom trgu, Trgu kralja Tomislava. Na središnjem gradskom trgu svaka je zgrada spomenik kulture prve kategorije pa nećete znati na kojoj da prvo zaustavite pogled. S trga slijedite putokaze za Anindol, najljepše samoborsko šetalište na brdu Tepec.
Iz centra grada isplati se poći i na malo dužu šetnju, onu do ostataka Starog grada koji s brda kao i da danas bdije nad Samoborom. Izgrađen je u davnom 13. stoljeću, njime su vladali brojni velikaši i vladari, a iako od njega nije puno ostalo, oduševljava sve koji ga posjete. Uputite se prema njemu stazom koja vodi od crkve sv. Anastazije kroz ulicu Svete Ane – na vrhu te ulice dočekat će vas prekrasan pogled na okolna brda.
Nakon razgledavanja, vrijeme je da se okrijepite. Samoborci se ponose kremšnitama i naći ćete ih u svakoj gradskoj slastičarnici. Slavni desert od dva sloja hrskavog tijesta, između kojih je krema od vanilije, radi se diljem Hrvatske, no samo su samoborske zaslužile kultni status.
ČAKOVEC: MALEN, SIMPATIČAN, PREPUN POVIJESTI I OKRUŽEN ZELENILOM
Mali grad za velike emocije. Tako se opisuje glavni grad Međimurja, Čakovec, i opis se pokazuje sasvim točnim. Malen, sladak, pristupačan, zanimljiv i s prelijepom širom okolicom, izlet u Čakovec uvijek je dobra ideja. Što se tiče samog grada, sve je počelo još u 13. stoljeću s drvenom utvrdom koju je podigao grof Chaky, dakle Čakovim tornjem, no uzlet doživljava kad dolazi u vlasništvo obitelji Zrinski, s čijom će ostavštinom i dan danas biti neraskidivo vezan, do mjere da ga nazivaju i ‘gradom Zrinskih’.
Za početak, nešto vremena svakako treba posvetiti samom centru Čakovca te tamošnjem perivoju Zrinski, inače spomenik parkovne arhitekture, u sklopu kojeg se nalazi jedna od najvećih znamenitosti grada te njegov prepoznatljivi simbol, Stari grad Zrinskih. U toj nekadašnjoj utvrdi danas se, osim klasičnog zavičajnog postava Muzeja Međimurja, nalazi i moderni postav nematerijalne baštine pod nazivom „Riznica Međimurja“. Prostire se na 2400 metara četvornih, a u njegovu opremanju korišten je niz novih tehnologija, pa će se posjetitelji moći ‘susresti’ i s hologramom Nikole Zrinskog.
Nakon Starog grada, muzeja i parka, vrijeme svakako odvojite i za šetnju ostatkom centra grada, i to obavezno Ulicom Katarine Zrinske koja je svojedobno proglašena i najljepšom ulicom kontinentalne Hrvatske. Ona će vas dovesti do crkve sv. Nikole. Na putu od Starog grada do crkve, neizbježno ćete proći i kraj jedne od najljepših čakovečkih zgrada, secesijsko zdanja bivšeg Trgovačkog kasina.
KRAPINA: SLIKOVITI GRADIĆ U ZAGLJAJU ZAGORSKIH BREGA, PREPUN POVIJESTI I NENAMETLJIVOG ŠARMA
Izletnicima Krapina nije nov pojam. Ovaj grad s oko 13 tisuća stanovnika, koji se prvi put u nekom povijesnom dokumentu spominje još 1222. godine, posjetiteljima je zanimljiv još od početka 1900-ih. Tada su Krapinu pohodili zbog ‘Mrzlica’, odnosno Kneippova lječilišta, dok se kasnije, nakon ratova, pažnja prvenstveno okreće krapinskom pračovjeku te znanje o njemu i njegovim navikama postaju glavnom atrakcijom grada i okolice.
Krapinski pračovjek, odnosno neandertalac otkriven je davnih 1890-ih godina, u pećini na brdu Hušnjakovo. Na tom su lokalitetu, jednom od najpoznatijih na svijetu te vrste, pronađeni ostaci kostiju 40 praljudi neandertalskog tipa, o kojima se danas sve može doznati u Muzeju krapinskih neandertalaca otvorenom 2010. godine. Uređenim stazama muzej je spojen i sa samim nalazištem, a zahvaljujući atraktivno prezentiranom sadržaju na ukupno 1200 metara četvornih, muzej će biti vrlo zanimljiv i obiteljima s djecom.
Što se tiče samog grada, Krapina se može pohvaliti s nekoliko vrijednim sakralnih zdanja. To su redom župna crkva sv. Nikole koja se ističe svojim orguljama, ali i crkva sv. Katarine s franjevačkim samostanom i tamošnjom rijetkom zbirkom sakralne umjetnosti te knjižnicom koja datira iz davne 1650. godine. Ipak, najpoznatija krapinska crkva je ona Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu. Smatraju je jednom od najljepših baroknih crkva u tom dijelu Hrvatske, a završena je 1761. godine s idejom da bude dom čudotvornom kipu Djevice Marije iz Jeruzalema.
KARLOVAC: GRAD RIJEKA, MAGLE, PIVA I ŠIROKIH OSMIJEHA
Sigurno znate koji grad nosi nadimak “grad na četiri rijeke”, no zvuči li vam poznato “grad u obliku zvijezde”, “grad magle”, “grad piva” ili “grad parkova i zelenila”? Sve te opisne nadimke s ponosom nosi Karlovac, često zanemaren kao tek usputna točka na putu prema Jadranu, grad koji nikad nije osvojen, ali koji osvaja svakoga tko mu da priliku i upozna ga.
Kad ulazite u grad, prije nego krenete prema njegovu centru, skrenite prema brežuljku s kojeg nad gradom bdije jedan od najbolje sačuvanih i najljepših spomenika feudalnog graditeljstva u Hrvatskoj – Stari grad Dubovac. Izgrađen je u 13. stoljeću kao obrambena tvrđava, a danas se u njegovoj Branič Kuli nalazi muzejski postav o gradu i njegovoj povijesti. Provirite kroz prozor na vrhu: pogled na Kupu, grad i njegovu okolicu ostavit će vas bez daha, pogotovo ako se uputite u vrijeme zalaska sunca.
ZAPREŠIĆ: GRAD DVORACA I BANA JELAČIĆA
Mali grad po mjeri čovjeka. Tako ga predstavljaju u njegovoj turističkoj zajednici. No, kako godine prolaze, a grad sve više ulaže u sebe i svoju turističku ponudu, ubrzo bi ga mogli zvati ‘malim gradom po mjeri turista’. U biti, mogli bismo ga već i sada tako nazvati jer predstavlja odličan predah od velegrada.
Naime, Zaprešić, smješten 17 kilometara od Zagreba, uz Savu i Medvednicu, sa svojih 53 kilometara četvornih i 27 tisuća stanovnika, nudi neku drugu, manje užurbanu svakodnevicu koja svakog posjetitelja neizbježno odvuče u neka minula vremena svojim dvorcima i povijesnim pričama, pogotovo onima o banu Josipu Jelačiću. Upravo je on zauvijek obilježio Zaprešić, koji se stoga ponekad naziva i Banovim gradom.
