Najmanji grad na svijetu koji to zapravo nije: istarski biser možda nema titulu, ali svaka je njegova ulica poput razglednice

Iako se često navodi kao najmanji grad na svijetu, Hum zapravo ima status naselja i nema tu laskavu titulu. No to nije razlog da ne obiđete njegove šarmantne uličice

Foto: Shutterstock

Sigurno ste mnogo puta čuli da je istarski Hum najmanji grad na svijetu. Tabla s tim natpisom čak krasi ulicu na ulazu u labirint njegove šarmantne stare jezgre. No administracija je nemilosrdna i ne pada na romantiku. Hum službeno nema status grada, već se vodi kao naselje u općini Buzet, pa samim time nije ni najmanji hrvatski grad, niti je kao svjetski rekorder uvršten u Guinnessovu knjigu rekorda. No bez obzira na ovu marketinško-formalnu zbrku, kad sljedeći put krenete na izlet u Istru, Hum zaista vrijedi posjetiti i osjetiti sklad njegovih uličica, crkvica, starih bedema…

HUM SE PRVI PUT SPOMINJE DAVNE 1102. GODINE

Početkom 20. stoljeća ovdje je živjelo 976 stanovnika. Već 1931. godine njihov broj počeo je opadati, da bi nakon završetka Drugog svjetskog rata, prema službenom popisu, grad brojao samo 86 žitelja. Danas je ovaj ljepotan u unutrašnjosti Istre dom za svega 20-ak ljudi. Iako je zaista malen, i možete ga, teoretski, obići za desetak minuta, njegova je baština impresivna.

Smješten u blizini Buzeta, „grada tartufa”, Hum se prvi put spominje 1102. godine i izrazito je fotogeničan, zbog čega nerijetko završi na naslovnicama brojnih svjetskih medija. Grad se ponosno uzdiže 349 metara iznad mora, u srcu centralne Istre, i ponosno čuva uspomene na neka stara, ali uzbudljiva vremena. U sukobima i pljačkaškim pohodima Hum je često stradavao pa su tijekom 16. i 17. stoljeća u njemu nadograđene obrambene zidine te su izgrađena nova glavna gradska vrata.

VIZUROM MJESTA DOMINIRA ZVONIK ŽUPNE CRKVE MARIJINA UZNESENJA

Unutar očuvanih gradskih bedema samo su dvije su ulice. U toj kompaktnoj staroj jezgri nalaze se dvije zanimljive sakralne građevine. To su župna crkva Marijinog Uznesenja iz 1802. godine i romanička crkva sv. Jeronima iz 12. stoljeća, oslikana freskama pod bizantskim utjecajem. Izgubite se u njegovim kamenim uličicama, probajte neke od poznatih rakija po kojima je poznat, posebice bisku, a možete obići i aleju glagoljaša koja počinje u Roču i nakon sedam kilometara završava upravo u Humu. Svake godine krajem listopada ovdje se održava i Smotra rakija gdje se poznati proizvođači iz cijele Istre natječu za onu najbolju.

PREMA LEGENDI, HUM SU IZGRADILI DIVOVI OD OSTATKA KAMENJA

Postoji i zanimljiva legenda o tome kako je Hum nastao. Prije nego smo svijetom počeli hodati mi ljudi, u Istri su, kaže ta predaja, živjeli divovi koji su izgradili brojna mjesta u dolini rijeke Mirne. Glavni div bio je Dragonja, a nazivao se i div Orač jer je zaorao brazdu od Ćićarije prema moru. Kroz tu je brazdu počela teći voda, a Dragonja ju je prozvao Mirna. Marljivi divovi izgradili su niz gradova, Motovun, Vrh, Sovinjak, Oprtalj, Završje, Roč i Grožnjan. Kad su bili gotovi ostalo im je još nešto kamenja i od njega su sagradili Hum – najmanji grad na svijetu. Legenda kaže da su bili tako veliki da bi svaki radio na svom brdu i međusobno su si dodavali alat.

U HUMU SE I DANAS BIRA ŽUPAN PO STAROM HRVATSKOM OBIČAJU

Zanimljivo je da se do danas samo u Humu zadržao običaj biranja župana s jednogodišnjim mandatom na stari hrvatski način iz 12. i 13. stoljeća. Naime, u gradskoj loži 11 sudaca ide na izbore i bira novog gradskog poglavara koji će biti zadužen za manje poslove poput održavanja seoskih putova, upravljanja javnim radovima, čišćenja lokvi i rješavanja nesuglasica među susjedima. U prošlosti su gotovo sva mjesta u Istri birala svog župana, no običaj se zadržao samo u Humu. Osoba koja preuzima dužnost mora biti isključivo stariji, iskusniji muškarac kojeg prati dobar glas u seoskoj zajednici.

KUŠAONICA ISTARSKIH LIKERA I KONOBA S LOKALNIM SPECIJALITETIMA

S obzirom na to da se naselje može obići za svega 5, 10 minuta, dulje se možete zadržati kušaonici Aura, gdje možete probati brojne istarske likere i vina, ili u Humskoj konobi koja poslužuje poznate istarske delicije. Tipično hladno predjelo su istarski pršut, ovčji sir i sir s tartufima. Nakon toga slijedi maneštra od bobića, a kao glavno jelo može se birati između fuža s domaćim gulašom, fuža s tartufima ili domaćim kobasicama, a tu su i razne fritaje (kajgane) s gljivama, šparogama, tartufima…

Ovaj istarski restoran zaista nudi izvrsnu atmosferu uz opuštajući ambijent i domaće specijalitete kojima ćete se rado vraćati. Iako formalno nije najmanji grad na svijetu, Hum svojom ljepotom, šarmom i ponudom ipak zaslužuje pažnju. I barem neku utješnu titulu.

Pročitajte još