Za 15 eura možete iskoristiti liniju koju Ryanair uskoro ukida: grad je idealan za produženi vikend u rujnu

Dva puta godišnje Ryanair mijenja red letenja. Ljeti je, naravno, više linija i polazaka, dok se zimi sve stišava. A svaka objava sezonskog voznog reda znači i objavu koje se nove linije uvode, kao i kojih više neće biti. U zimskom voznom redu od ove godine neće biti Soluna, drugog po veličini grada u Grčkoj, a novost je uvođenje linije za Varšavu. Za Solun je Ryanair iz Zagreba letio cijele godine, ali očito su zaključili da im ta linija više nije isplativa. Posljednji let je zakazan za 1. studenog, što znači da imate dva mjeseca da po povoljnim cijenama istražite taj grčki grad.

Tijekom rujna i listopada Ryanair će iz Zagreba za Solun letjeti šest dana u tjednu: samo subotom nema leta. Prosječna temperatura je i u listopadu preko 20 stupnjeva, pa su oba ova mjeseca idealna za city break. Pregledali smo aktualne cijene za preostale letove i moguće je do Soluna doći već za 14,99, a vratiti se za 20-ak eura. Daleko najpovoljniji su letovi srijedom, a najskuplji nedjeljom, pa imajte to umu kad kombinirate datume. Cijene se odnose na osnovnu kartu, bez dodatne prtljage, ali u Solunu je toplo pa bi vam trebalo sve stati u ruksak ili malu, dozvoljenu ručnu torbu.

Solun je teško je staviti u ‘ladicu’. S jedne strane, on je gospodarsko, industrijsko, trgovačko i kulturno središte, važno prometno čvorište i trgovačka luka. S druge, turistička je meka krcata spomenicima iz ranokršćanskog i bizantskog razdoblja koji su, zbog svoje važnosti, proglašeni i dijelom svjetske baštine…

Bijela kula nerijetko se spominje kao jedno od najpoznatijih zdanja u gradu i jedan od njegovih glavnih simbola. Dao ju je izgraditi turski sultan Sulejman Veličanstveni, s ciljem da čuva istočni dio gradskih zidina, a datira iz 1530. godine. Izgrađena je na mjestu postojeće bizantske kule.

Bijela kula danas je muzej posvećen povijesti grada, no niti se uvijek tako zvala, a kamoli da je većinu svoje prošlosti bila muzej. Naime, ime Bijela kula dano joj je nakon što je ofarbana u bijelo krajem 19. stoljeća, navodno kako bi se sakrili svi tragovi mučenja i smaknuća koja su se odigravala u njoj dok je služila kao zatvor. Ime joj je, isto tako, bilo vrlo zloglasno: Toranj smrti.

Naravno, Bijela kula nije ni približno jedina atrakcija Soluna. Turisti često ‘traže’ i bogato dekorirani Galerijev slavoluk, koji je početkom 4. stoljeća dao izgraditi rimski car Galerije, kao i Ano Poli, odnosno solunski stari grad koji se prostire oko gradske akropole. U biti, riječ je o ostatku otomanskog Soluna prepoznatljivom po drvenim kućama i vijugavim, popločenim ulicama.

Što se tiče crkvi, najpoznatija u gradu mogla bi biti Hagios Demetrios, u čijim se katakombama nalazi i zatvorska ćelija sv. Dimitrija, zaštitnika grada. Povijest te crkve, koja datira iz 313. godine je burna – uništavana je pa ponovno obnavljana, a svojedobno je, do 1912. godine, služila i kao džamija. Nalazi se i na UNESCO-vu popisu svjetske baštine, na koji je uvrštena, s ostalim spomenicima u gradu, 1988. godine.

Od tamošnjih zdanja ističe se primjerice i Heptapyrgion, utvrda iz bizantskog i osmanskog doba koja se nalazi na sjeveroistočnom uglu akropole, a koja je sve do 1989. godine služila kao zatvor, i to jedan od najzloglasnijih u Grčkoj.

Tijekom Otomanskog perioda u gradu je bilo čak 35 minareta (dodanih na ranije bizantske crkve koje su bile prenamijene u džamije, a koji su kasnije srušeni ili pak namjerno uništeni). Solun je svojedobno bio i jedini grad u Europi gdje su Židovi bili većinsko stanovništvo i zato ga se nazivalo ‘majkom Izraela’ ili pak ‘Jeruzalemom Balkana’.

Iz Soluna je jednostavno organizirati izlet (najbolje ga je uzeti preko GetYourGuide ili u lokalnoj agenciji) do Meteore, jednog od najvećih sakralnih čuda u Grčkoj. Meteora, kompleks od šest pravoslavnih samostana, ime je dobila po grčkoj riječi „meteora“, što u prijevodu znači da lebdi u zraku, a to je vidljivo i u samom izgledu samostana smještenih na vrhu litice. Osnovani su prije nekoliko stotina godina, a mještani će vam reći da su ih sagradili redovnici koji su htjeli biti što bliže Bogu.

Izgled Meteore je zaista fascinantan te odaje dojam kao da dotiče nebo. Jedini način kako posjetiti ovo sveto mjesto gdje i danas žive misionari jest penjanje po starim stepenicama. Sve do vrha na 600 metara nadmorske visine! Stube su uklesane u kamen, a prijelaz preko osam metara dugog visećeg mosta vodi do poznatog samostana Svetog Stefana. Iako put do Meteore nikako nije opasan po život, ne preporučuje se onima koji imaju strah od visine.

Grčka je zemlja je to u kojoj je jako dobro jede, pa će gurmani o Solunu itekako biti zadovoljni. Brojne tradicionalne taverne i restorani uz more nude najbolje od gastronomije ove zemlje, zbog koje se mnogi neprestano u nju vraćaju. Grčka salata, feta sir, obilje odličnog maslinovog ulja, musaka, souvlaki, dolme, pite… Na svoje će doći i ljubitelji mesa, i oni koji vole obilje povrća, ali i oni kojima su najdraža jela s ribom.