Najviša crkva na svim dalmatinskim otocima krije se u malom mjestu s oko 800 stanovnika: zovu je i “bračka katedrala”

Na najveća iznenađenja na putovanju često naiđemo sasvim slučajno. Skretanje s glavne ceste, pauza za kavu, intrigantan putokaz zbog kojeg okrenemo volan… Tako bi se mogao opisati i naš susret sa Selcima na otoku Braču prošlog ljeta. Dva kilometra udaljena od mora, Selca nam nisu bila visoko na listi mjesta koja želimo posjetiti. A na kraju su se prometnula u jedno od najljepših iznenađenja u obilasku otoka. Baš kao i crkva Krista Kralja koja dominira njihovom vizurom!

Selca se nalaze na istočnom dijelu otoka i oko dva kilometra su udaljena od obale, odnosno od mjesta Sumartin, a u istu općinu spada još i simpatična Povlja. Pri dolasku do Selca u jedno ljetno prijepodne, iznenadilo nas je koliko života ima na ulicama. Krenuli smo kroz zeleni park, uređenu šetnicu s drvoredom, i uskoro izbili na glavni gradski trg.

A na tom nas je trgu čekalo pravo iznenađenje. Crkva, raskošna, visoka, pomno uređena i izgrađena od glatkog bračkog kamena, savršeno se uklopila u ovo slikovito mjesto, iako bi prema dimenzijama i ljepoti bez problema uljepšala i bilo koji veliki svjetski grad. To je crkva Krista kralja, za koju ćemo ubrzo doznati da se često naziva i „bračka katedrala“.

Župna crkva Krista Kralja u mjestu Selca kolosalna je, neoromanička crkva visoka 45 metara, navodi stranica TZ Selca, koja ima status zaštićenog kulturnog dobra. Projekt izgradnje započeo je 1919. prema projektu austrijskog inženjera Adolfa Schlaufa, uz sudjelovanje lokalnih graditelja i klesara.

Gotovo je u potpunosti izgrađena od bijelog bračkog kamena, a na njoj su radili, po Schlaufovom projektu, najbolji brački klesari i majstori. Zbog tog predivnog kamena i neoromaničkog stila, uistinu ostavlja dojam katedrale, pa ne čudi da su joj s vremenom ljudi nadjenuli taj laskavi nadimak.

Zanimljiva je i unutrašnjost crkve, svečana i elegantna, čiji je najvrjedniji dodatak brončani kip Srca Isusova koji je postavljen 1956. godine, a izradio ga je veliki Ivan Meštrović i to od ostataka čahura iz Drugog svjetskog rata.

Crkva Krista Kralja nas je osvojila, ali u Selcima nas je oduševilo sve: uređenost mjesta, lijepi drvoredi, parkovi, ai i neobično velik broj spomenika. Naime, upravo su Selca mjesto s najviše spomenika po stanovniku, kako tvrdi stranica turističke zajednice! Naime, na oko 1600 žitelja dolazi čak 14 spomenika i 30 spomen-ploča s natpisom, koji su razasuti po čitavom mjestu i s vremenom su postali ultimativna turistička atrakcija.

U Selcima je, primjerice, još davne 1914. godine podignut spomenik čuvenom ruskom književniku Lavu Nikolajeviču Tolstoju. Njegovu kamenu bistu možete pronaći u samom središtu parka koji također nosi ime po autoru Ane Karenjine. Spomenik piscu slovi kao prvi takav u svijetu jer je postavljen vrlo brzo nakon njegove smrti.

Tu je i Park zahvalnosti, u kojem možete razgledati biste trojice političara. To su prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, a svoje spomenike dobili su i njemački ministar Hans-Dietrich Genscher te bivši austrijski vicekancelar Alois Mock. Pored crkve Krista Kralja nalazi se pak spomenik u prirodnoj veličini, koji je podignut u čast papi Ivanu Pavlu II. I prvi je takve vrste u čitavoj Europi.

A posebno je dojmljiv Zid pjesnika, obložen kamenim pločama s imenima laureata okrunjenih na kultnoj poetskoj večeri ”Ča, kaj, što”, koja se održava svako ljeto od 1991. Riječ je o svehrvatskoj jezično-pjesničkoj smotri, a utemeljio ju je dr. Drago Štambuk kako bi se postigao što bolji uvid u naš prekrasan jezik i njegova narječja, čakavsko, kajkavsko i štokavsko.