U Zagrebu postoji muzej kakav nećete pronaći nigdje na svijetu! Obišli smo ga i otkrili fascinantne činjenice o naizgled dosadnom predmetu

Znate li da postoji čak 85 načina na koji je moguće zavezati kravatu? Ili da je za izradu jedne klasične svilene kravate potrebno čak 75 kilometara svilene niti? Ove informacije, kao i još fascinantnih priča o kravati, otkrila sam nedavno u jedinom muzeju kravate na svijetu koji nalazi u Zagrebu! To je Muzej kravate Cravaticum, smješten u srcu grada, odmah pored Kamenitih vrata, koji je priču o naizgled dosadnom i svakodnevnom predmetu uspio ispričati na intrigantan i zanimljiv način.

S kravatom kao odjevnim predmetom nemam nikakvu emocionalnu poveznicu: nikad ju nisam nosila, nikad nekome zavezala. Znala sam da su ju prvi u povijesti nosili Hrvati, naravno, ali tu je moje znanje završavalo. Zato sam u Opatičku ulicu došla pomalo skeptična: hoće li me ovaj izložbeni prostor uspjeti dovoljno zainteresirati?

Odmah nakon ulaska u prostrani, toplo uređeni prostor odahnula sam i shvatila da ovo nije neko uštogljeno mjesto koje zahtjeva predznanje. Ovdje nema glupih pitanja i tu sam da naučim i zabavim se. S vodičem prolazim dugu povijest kravate, proučavam kako je izgledala u različitim povijesnim razdobljima i otkrivam brojne fascinantne činjenice.

Rubac oko vrata, preteču današnje kravate, prvi su nosili hrvatski vojnici u Tridesetogodišnjem ratu u 17. stoljeću. No tada ona, naravno, nije bila modni dodatak. Imala je važnu funkciju. Bila je tu da zaštiti vrat, da bude blizu lica kako bi vojnici mogli obrisati znoj i prašinu, a zbog svoje je strukture mogla spriječiti iskrvarenje jer se svila pri probadanju nije trgala poput drugih materijala.

Imala je i simboličnu, pomalo romantičnu notu. Često su žene poklanjale rubac svojim muškarcima koji su kretali u rat kao simbol ljubavi, zaštite i nade u sretan povratak. U obilasku muzeja pratimo kako se kravata mijenjala i razvijala, kako oblikom tako i uzorcima, pogotovo kad je potkraj 18. stoljeća njezina funkcija primarno postala estetska, a manje praktična.

Jedan od najfascinantnijih izložaka je neprobojna kravata, jedina takva na svijetu, izrađena ekskluzivno za Muzej kravate Cravaticum. Izradila ju je tvrtka iz Bangkoka koja se bavi proizvodnjom neprobojne opreme, koja je za muzej napravila kravatu u čijoj se unutrašnjosti nalazi kevlarna ploča, dovoljno tanka da izgleda poput obične kravate, ali dovoljno snažna da štiti od balističkih sredstava do kalibra 9 mm.

„Ona simbolično zatvara krug, od svile koja je spašavala živote na bojištu, do kravate kao suvremenog dizajnerskog i kulturnog artefakta,“ saznajemo od vodiča Leona.

Muzej kravate Cravaticum ima i interaktivni dio, u kojem su mi se posebno svidjele četiri lutke na kojima posjetitelj može i sam probati zavezati kravatu na jedan od 85 mogućih načina, ili barem nekoliko najpopularnijih. Vještinu, priznajem, i dalje nisam svladala, ali bilo je zabavno pokušavati.

Nakon obilaska, koji je bio pun ugodnih iznenađenja, zanimalo me otkud uopće ovakav neobičan muzej na Gornjem gradu. Iza njega stoji Igor Mladinović, čovjek koji je pokrenuo La Štruk, popularan bistro koji poslužuje samo štrukle u zagrebačkoj Skalinskoj ulici, te Kuću dalmatinskog psa, koja je ovog ljeta otvorena u Šibeniku. Primjećujemo da mu je u poduzetničkim pothvatima nit vodilja da je nešto autohtono i autentično.

„Pozadina ideje slična je kao i kod naših drugih projekata: uzeti lokalnu priču, dati joj važnost i kroz nju privući posjetitelje, osobito turiste. Cilj je bio da, kad netko dođe u Zagreb, shvati da je stigao u zemlju kravate i da kravata ne mora biti dosadna ili strogo klasična. Može biti suvremena, nosiva i zabavna, ali s jasnom pričom u pozadini,“ govori mi Igor o ideji koja je stajala iza otvaranja ovog muzeja.

„U početku smo krenuli s idejom suvenirnice isključivo vezane uz kravatu. Prodavala bi majice s motivima kravate, same kravate, različite predmeti inspirirane tim simbolom. Ali onda smo, u razgovoru s prijateljem Darkom, shvatili da imamo sadržaja za ispričati kompletnu priču o kravati i tako se počela razvijati ideja o muzeju kravate,“ govori Igor. Muzej je otvoren prije godinu i pol i nalazio se u Tomićevoj ulici, a na novu adresu kod Kamenitih vrata, koja im puno bolje odgovara, preselili su se u rujnu ove godine.

Kad su krenuli u realizaciju, otkriva nam Igor, nabava eksponata nije bila najveći problem. Izazov je bio kako od nečega što ljudi doživljavaju kao svakodnevno i pomalo dosadno, kravate, napraviti zanimljivu muzejsku priču.

„Ljudi obično idu u muzeje gledati nešto što nemaju kod kuće. Kravatu su svi jednom držali u ruci ili barem vidjeli. Upravo zato trebalo je osmisliti koncept koji će biti zanimljiv i odraslima, ali i djeci, srednjoškolcima i mladima,“ prepričava nam vlasnik muzeja, dodajući kako reakcije posjetitelja govore da su u tome i uspjeli.

Osim što će saznati sve o povijesti, posjetitelji mogu naučiti vezati kravatu, fotografirati se u „beskonačnom tunelu” od kravata i leptir-mašni, dizajnirati vlastitu kravatu i doživjeti kravatu na potpuno drugačiji način. Pitamo Igora je li ovo zaista jedini muzej kravate na svijetu. Kaže da zaista jest.

„Postoje trgovine i izložbeni prostori proizvođača, poput onih u Zadru, ali to nisu muzeji u pravom smislu riječi. Ovdje se radi o muzejski osmišljenom postavu s jasnom pričom i kontekstom,“ objašnjava nam sugovornik.

Kako se muzej razvijao, počele su se spontano događati i zanimljive suradnje, poput one već opisane, s jedinom kravatom otpornom na metke. Surađivali su i s brojnim umjetnicima, studentima, dobili vrijedne donacije. „Imamo povijesno vrijedne kravate iz 19. stoljeća, kravatu od svile sa zlatnim nitima, ali i suvremene, eksperimentalne radove. Cijeli jedan presjek povijesti tog predmeta,“ ističe Igor.

Postav nije fiksan već se neprestano mijenja, nadopunjava i prilagođava. Često organiziraju tematske izložbe i radionice pa kroz te aktivnosti proširuju sadržaj i približavaju ga lokalnoj zajednici. Tu je, naravno, i bogato opremljena suvenirnica, kao i muzejski kafić u kojem možete probati jedinstvenu slasticu: kolač Cravaticum inspiriran sastojcima iz 17. stoljeća koji je za muzej osmislio slastičar Robert Hromalić. Imala sam ga priliku probati i stvarno je izvrstan.

Ulaznica za Muzej kravate Cravaticum stoji 9 eura, a besplatna je za mlađe od 7 godina. Radno vrijeme od ponedjeljka do četvrtka je od 10 do 21, u petak i subotu muzej radi od 10 do 22 sata, a nedjeljom od 10 do 21. Većina posjetitelja su zasad stranci, koji se najčešće iznenade kad saznaju da kravata potječe iz Hrvatske. „Najsimpatičnije je kad nečem novom naučimo Francuze, koji dolaze u muzej uvjereni da je kravata francuskog podrijetla, zbog Luja XIV.,“ smije se Igor.