Malo selo između Zagreba i Karlovca dalo je više od 10 biskupa, kardinala i svećenika, a ima samo 500-tinjak stanovnika

Okružen blagim brežuljcima, vinogradima i voćnjacima, kraj u okolici Zagreba odiše ruralnim šarmom i tipičnim krajobrazom središnje Hrvatske. A u tom slikovitom krajoliku, između Karlovca i Zagreba, smjestio se Krašić, mjesto koje na prvi pogled djeluje tiho i skromno, ali nosi bogatu povijest i snažan duhovni značaj. Maleno je to mjesto sa samo petstotinjak stanovnika, cijela općina ne broji više od 2000, ali zbog važne uloge u kulturnoj i vjerskoj povijesti Hrvatske ponosno nosi nadimak „Dolina kardinala“.

Najpoznatija osoba povezana s Krašićem je blaženi kardinal Alojzije Stepinac, zagrebački nadbiskup koji je rođen u obližnjem selu Brezarić 1898. godine koji je posljednje godine života proveo je u kućnom pritvoru upravo u Krašiću, gdje je i preminuo 1960. godine. Zbog toga je mjesto postalo važno hodočasničko odredište, a svake godine 10. veljače, na dan njegove smrti, obilježava se Stepinčevo, kada u Krašić dolaze brojni vjernici iz cijele Hrvatske.

Osim Stepinca, iz krašićkog kraja potječu i druge značajne crkvene osobe, među kojima su kardinal Franjo Kuharić, biskup Josip Mrzljak i vojni biskup Juraj Jezerinac, što dodatno potvrđuje snažnu duhovnu tradiciju ovog područja. Na stranici župe Krašić navode se imena više od 10 živućih svećenika, biskupa i kardinala iz krašićkog kraja.  Zbog svega navedenog, ali i prirodnih ljepota, Krašić je postao važno hodočasničko odredište.

Krašić se prvi put u povijesnim dokumentima spominje još 1249. godine, a već 1334. godine bilježi se postojanje župe Presvetog Trojstva. To znači da se život na ovom području kontinuirano razvija više od sedam stoljeća.

Danas je Krašić administrativno središte istoimene općine koja obuhvaća više manjih naselja i sela raspršenih po brežuljcima između Žumberka i rijeke Kupe. Prema novijim popisima stanovništva, općina ima nešto više od dvije tisuće stanovnika, a samo naselje Krašić broji nekoliko stotina ljudi.

Središtem Krašića dominira župna crkva Presvetog Trojstva, jedna od najvažnijih kulturno-povijesnih znamenitosti mjesta. Crkva ima gotičko svetište i barokni oltar iz 1743. godine, a tijekom stoljeća više je puta nadograđivana i proširivana. Unutrašnjost krase umjetnički radovi, uključujući slike na stropu koje je izradio slikar Marko Rašica.

U neposrednoj blizini nalazi se spomen-dom kardinala Stepinca, smješten u župnom dvoru u kojem je nadbiskup proveo posljednje godine života. Danas taj prostor čuva uspomenu na njegov život i djelovanje te je važna postaja za posjetitelje i hodočasnike. Osim sakralnih građevina, zaštićena je i kulturno-povijesna cjelina Krašića, koja obuhvaća staru jezgru mjesta i tradicionalnu arhitekturu karakterističnu za ovaj dio Hrvatske.

Iako je poznat po religijskoj baštini, Krašić privlači i svojom prirodom. Okolica je ispunjena valovitim brežuljcima, vinogradima i šumama, a brojni putovi vode prema Žumberačkom gorju. Tradicionalna poljoprivreda i dalje je važan dio života pa su u ovom kraju česti voćnjaci, vinogradi i mala obiteljska gospodarstva. Takav krajolik stvara dojam mjesta u kojem vrijeme kreće sporije: idealnog za izlet, šetnju ili kratki bijeg iz grada.