Najbolje čuvana tajna bivše Jugoslavije skriva se na dva sata vožnje od Zagreba. Golemi kompleks navodno je koštao čak 22 milijarde eura
Podzemni aerodrom Željava građen je za vrijeme Hladnog rata, imao je pet pista i kilometre tunela, a mnogi ga i danas smatraju najvećim projektom bivše države

Proljeće je savršeno doba godine za izlete u prirodu. Šume i planine ogrnute u jarko zelene nijanse posebno su čarobne, a temperature su idealne za duge šetnje i udisanje svježeg zraka punim plućima. Kraj svibnja i početak lipnja savršeno su vrijeme za posjet Lici, najrjeđe naseljenoj regiji Hrvatske koja skriva čak tri spektakularna nacionalna parka. No, osim prirodnih ljepota u ovom nerazvikanom dijelu naše zemlje pronaći ćete i najbolje čuvanu tajnu bivše Jugoslavije, aerodrom Željava! Isti je izgrađen u vrijeme Hladnog rata, na samoj granici između Hrvatske te Bosne i Hercegovine, a originalno je zamišljen kao vojna baza za Jugoslavensko ratno zrakoplovstvo i protuzračnu obranu.
ŠUŠKA SE DA JE NJEGOVA IZGRADNJA STAJALA BAREM 22 MILIJARDE EURA
Sastojao se od niza tunela i podzemnih hangara ukopanih u planinu, kojima je glavni cilj bio čuvati avione tipa MIG 21. Izgradnja ovog aerodroma bio je jedan od najvećih projekata bivše Jugoslavije, a ista je navodno stajala između šest i osam milijardi američkih dolara, što bi danas bilo više od 22 milijarde eura! Čitavo okolno područje bilo je strogo čuvano i zabranjeno za javnost, a iako danas devastirana i napuštena, Željava je svakako jedna od najpopularnijih turističkih atrakcija u Lici.
Od Zagreba je udaljena svega dva sata vožnje, a blizu su joj i prekrasna Plitvička jezera te grad Bihać. Aerodrom je smješten u nizini, podno obronaka planine Plješivice, na oko 300 metara nadmorske visine. Prostire se na površini koja premašuje osam milijuna metara kvadratnih, s tim da manji dio Željave pripada susjednoj BiH.
TUNELI SU VELIKI, SLOŽENI I MRAČNI PA JE NAJPAMETNIJE OBIĆI IH U PRATNJI VODIČA
Aerodrom je najpametnije razgledati u pratnji stručnog vodiča, s kojim tura traje nešto više od dva sata. Naime, tuneli u sklopu istog toliko su veliki, složeni i mračni da kod mnogih posjetitelja izazivaju nelagodu, pogotovo ako ih krenu istraživati sami. Čitav tunelski sustav proteže se Plješivicom na čak 3,5 kilometara. Njihov sklop međusobno je povezan u obliku slova ”M” i ima četiri ulaza/izlaza za avione.
Tuneli su također bili opremljeni naprednim sustavima za pročišćavanje zraka i vode, kanalizacijom, strujom te zaštitom od radijacije. Osim toga, svaki metar tunela bio je pokriven i nadzornim kamerama. A osim onih u kojima su se nalazili avioni, postojali su i brojni drugi manji tuneli te prostorije, koji su imali različitu funkciju i namjenu. Komandni centar, kuhinja, svlačionice, tankovi s gorivom, spavaonice, kancelarije, učionice, spremište oružja i fotolaboratorij samo su neki od njih.
NAJVEĆI HIT JE AVION KOJI JE U DRUGOM SVJETSKOM RATU PREVOZIO PADOBRANCE
Naravno, najfotografiraniji motiv Željave definitivno je avion Douglas C 47. Svi posjetitelji obavezno se fotografiraju kraj njega, a zanimljivo je da je isti u Drugom svjetskom ratu služio za prijevoz padobranaca. Avion je postavljen kao ukras prilikom otvaranja baze i danas jasno signalizira da ste na pravom putu prema aerodromu i tunelima Željave.
Službeni naziv podzemnog vojnog aerodroma Željava zapravo je bio Objekt Klek 505, a čitav kompleks može se podijeliti u tri glavne cjeline, bazu, piste i maloprije spomenute tunele. Na uzvisini između tunela broj dva i tri podignut je i kontrolni toranj iz kojeg se, naravno, nadgledalo svih pet međusobno povezanih pista. A kako bi se čitav aerodrom mogao braniti i sa zemlje, uz njih je bila izgrađena i protuzračna obrana. Danas se tri piste nalaze u Hrvatskoj, dok su dvije u BiH.
U TUNELIMA AERODROMA RAZVIJAO SE JUGOSLAVENSKI SVEMIRSKI PROGRAM
Sama baza-kasarna zapravo je bila impresivan kompleks zgrada koje su funkcionirale kao potpora i logistika važnijem dijelu aerodroma, tunelima. Kancelarije, spavaonice, kuhinja, mehaničarske radionice, garaže, poligoni za trening… Sve se nalazilo na samom ulazu u Željavu. No osoblje koje je radilo u bazi nije nužno moralo imati pristup tunelima i pistama. Sve je, naime, bilo podređeno strogoj hijerarhiji i maksimalnom nadzoru, baš kao što jedna strogo čuvana tajna i zahtijeva.
Aerodrom Željava uništen je 1992. prilikom povlačenja Jugoslavenske narodne armije (JNA). Prilikom odlaska iz kompleksa, vojska ga je devastirala nizom eksplozija i detonacija u tunelima i na avionskim pistama. A o Željavi je 2016. snimljen i odličan dokumentarni film “Houston, We Have a Problem!”, koji je slovenski redatelj Žiga Virc napravio u koprodukciji s HBO-om. Isti se bavi jugoslavenskim svemirskim programom koji se razvijao upravo u tunelima ovog aerodroma, a otkriva i kako ga je Josip Broz Tito prodao američkom predsjedniku J. F. Kennedyju. Svakako ga pogledajte!











