Malo tko zna da Hrvatska ima svoju Amazonu: čuva jednu od posljednjih divljina Europe i proteže se kroz pet država

Na sjeveru i istoku naše zemlje, tamo gdje Mura, Drava i Dunav stvaraju čudesan mozaik rukavaca, poplavnih šuma i pješčanih sprudova, prostire se jedno od najvrjednijih prirodnih područja Starog kontinenta. Riječ je o UNESCO-ovu petodržavnom rezervatu biosfere Mura–Drava–Dunav, poznatom pod nadimkom „Europska Amazona“. Iako će na spomen Amazone većina pomisliti na nepregledne prašume Južne Amerike, svoju Amazonu ima i Europa i njezin se veliki dio nalazi upravo u Hrvatskoj.

Rijeke Mura i Drava zauvijek su obilježile život regija kroz koje prolaze. Nedaleko od Legrada postaju jedno, Mura se ulijeva u Dravu, te nastavljaju svoj put zajedno, sve do ušća u Dunav. Drava, nakon Save druga najdulja rijeka u Hrvatskoj, izvire u talijanskim planinama i povezuje ih s Austrijom, Slovenijom i panonskim područjima Hrvatske i Mađarske. U Hrvatskoj ju svojom rijekom zovu Varaždin, Legrad, Belišće i Osijek. Ono što manje ljudi zna jest da je Drava jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi.

Europska Amazona ne pripada samo jednoj državi. Proteže se kroz Austriju, Sloveniju, Hrvatsku, Mađarsku i Srbiju, prateći tokove triju velikih rijeka kroz gotovo milijun hektara zaštićenih krajolika. UNESCO je 2021. godine službeno proglasio područje prvim petodržavnim rezervatom biosfere na svijetu, čime je postalo jedinstven primjer međunarodne suradnje u zaštiti prirode.

Ovdje granice postoje samo na kartama. Za orlove štekavce, dabrove, vidre, jelene i stotine vrsta ptica selica one ne znače ništa. Rijeke slobodno teku, stvaraju nove sprudove, mijenjaju korita i oblikuju krajolik koji izgleda gotovo jednako divlje kao prije nekoliko stoljeća.

Mura, Drava i Dunav zajedno tvore više od 700 kilometara dug zeleni pojas koji povezuje neke od najvažnijih europskih močvarnih i riječnih staništa. Upravo zbog očuvane prirodne dinamike rijeka područje se često naziva najvećim riječnim zaštićenim područjem u Europi.

Za razliku od mnogih europskih rijeka koje su tijekom desetljeća ukroćene branama, kanalima i regulacijama, ovdje su sačuvani brojni prirodni procesi. Rijeke i dalje poplavljuju okolna područja, hrane šume i stvaraju uvjete za život tisućama biljnih i životinjskih vrsta. Posebno su impresivne poplavne šume hrasta lužnjaka, vrbe i topole, skrivene lagune i mrtvice u kojima se život odvija daleko od pogleda većine posjetitelja.

Hrvatska ima posebno važnu ulogu u ovoj priči. Upravo se na našem teritoriju nalaze neka od najpoznatijih područja rezervata, među kojima se ističu Regionalni park Mura–Drava te Park prirode Kopački rit, jedno od najvećih močvarnih područja Europe.

Dok se Kopački rit često nalazi na popisima najljepših hrvatskih prirodnih atrakcija, mnogi još uvijek nisu svjesni da je on dio mnogo veće cjeline koja povezuje pet država i gotovo milijun hektara prirode.

Regionalni park Mura-Drava obuhvaća poplavno područje formirano duž riječnih tokova, a uključuje i prijelazno područje s poljoprivrednim površinama i manjim naseljima uz rijeke sve do ušća Drave u Dunav kod Aljmaša. Rijeke Mura i Drava okosnica su ovog zaštićenog područja, ali ne i njegov jedini dio. Proteže se kroz pet županija: Međimursku, Varaždinsku, Koprivničko-križevačku, Virovitičko-podravsku i Osječko-baranjsku županiju, u ukupnoj površini od 87.680,52 hektara. Regionalni park Mura-Drava dio je jednog od najvažnijih Europskih riječnih ekosustava.

Europska Amazona nije važna samo zbog svoje ljepote. Ovo područje jedno je od najvažnijih utočišta bioraznolikosti u Europi. Poplavne šume, močvare i riječni rukavci pružaju stanište tisućama biljnih i životinjskih vrsta, a područje je poznato po jednoj od najvećih gustoća gnijezdećih parova orla štekavca u Europi. Što je najbolje, ta nam je divlja ljepota dostupna: uz obale rijeka se šeta, vozi biciklima, plovi se njihovim tokovima… I tako se na trenutak može uistinu postati dio iskonske prirode.