Pokraj Hrvatske pronašli smo bunar koji nikad ne presušuje! Ima 2000 godina, a izgrađen je od 1300 kamenih blokova

Nastao na obalama Bregave, lijevog pritoka rijeke Neretve, okružen planinom Hrgud i Vidovim poljem, grad Stolac, smješten na jugoistoku Bosne i Hercegovine, može se pohvaliti bogatom kulturnom baštinom. A jedna od najvećih znamenitosti koja se skriva u njegovoj okolici je fascinantan i pomalo mističan bunar Neveš u slikovitom zaseoku Boljuni, koji službeno pripada selu Bjelojevići. U narodu poznat i kao ”grčki bunar” koji nikad ne presušuje, ovaj drevni dragulj Hercegovine pravi je simbol višestoljetne veze između čovjeka i prirode, povijesni spomenik iznimne ljepote koji ne prestaje izazivati znatiželju i divljenje mještana, a sve više i turista iz svih krajeva svijeta.

Pretpostavlja se da je bunar Neveš star više od 2000 godina, a izgrađen je od oko 1300 kamenih blokova različitih veličina, pažljivo složenih u 20 koncentričnih redova. Promjer vrha bunara iznosi deset, a dna tri metra. Dubina mu je šest metara, od čega se četiri odnose na zidani dio, dok se druga dva metra nalaze u zemlji. Bunar su kroz povijest najviše punile jesenje kiše, a isti je lokalnom stanovništvu sve do kraja 20. stoljeća služio za pranje rublja, ali i napajanje stoke.

Za ovaj bunar kažu da nikad nije presušio, čak ni u najtežim sušnim razdobljima, a i samo njegovo ime Neveš ili Neva voda zapravo je arhaičan izraz za nepresušnu vodu. Kameni ljepotan u Boljunima navodno je stariji i od srednjovjekovne nekropole stećaka, koja se nalazi u njegovoj neposrednoj blizini, na svega 20-ak metara udaljenosti.

Kako tvrde povjesničari, a prenosi portal Stolac city, nekoć su se ljudi pokapali uz vodu, a s obzirom na to da se kanal, kojim je kišnica dolazila do bunara, proteže dijagonalno kroz nekropolu stećaka, pretpostavlja se da je bunar Neveš zapravo stariji i od same nekropole. Posebnu pažnju na ovoj lokaciji privlači i kamenica dimenzija 120 x 70 x 80 centimetara, od koje do dna bunara, koji nikad ne presušuje, vodi 17 kamenih stepenica.

Osim mističnog Neveša, u bližoj okolici mogu se pronaći još četiri bunara sličnih karakteristika, ali ovaj u Boljunima najveći je i najbolje očuvan. Unatoč promjenama i modernizaciji, njegova arhitektonska i funkcionalna očuvanost ostaje izuzetna te vrijedna divljenja. Nađete li se ovo ljeto u Stocu, svakako posjetite i obližnji Park prirode Hutovo blato, zelenu oazu i jedno od najvećih zimovališta ptica na području čitave Europe.

Hutovo blato je pravi raj za ljubitelje outdoor aktivnosti, zauzima površinu od čak 8000 hektara i nalazi se na teritoriju općina Čapljina i Stolac, na močvarnom, ravničarskom i brdovitom terenu, s nadmorskom visinom koja se proteže od jednog do 588 metara. Slijevajući se u udoline i depresije, kraške ponornice i površinske vode s okolnih područja stvaraju mnoga jezera, jaruge, ali i rijeku Krupu, dok visoka razina podzemne vode utječe na pojavu stalnih i povremenih izvora te vrela.

Spomenuta Krupa glavni je vodotok Hutova blata. Dugačka je devet kilometara, a prosječna dubina joj je oko pet metara. Ova rijeka jedinstvena je u čitavoj Europi jer teče u oba smjera – nizvodno i uzvodno. Naime, kad se poveća vodostaj Neretve, ta rijeka potisne Krupu prema njezinom izvorištu, tj. Deranskom jezeru.