U blizini Zagreba postoji potok kojim teče slana voda! Pod Medvednicom se nekad vadila sol, a danas do izvora vodi lijepa staza

Iako slanu vodu povezujemo s morima i oceanima, ona itekako zna teći u kontinentalnim dijelovima, na mjestima na kojima su kroz povijest nastajali rudnici soli. Najbolji je primjer Tuzla, sa svoja tri slana jezera, te nekadašnji rudnici soli po Austriji, Poljskoj, Rumunjskoj… No relativno je nepoznata činjenica da jedna slana tekućica postoji i kod nas. Zove se, jednostavno, Slani potok, izvire iznad istoimenog sela u Zagorju i do njegova izvora vodi uređena staza kojom možete prošetati.

Slani potok nalazi se na području Gornje Stubice u Zagorju i upravo iz tog Gupčevog kraja kreće poučna staza koja vodi do izvora na zagorskoj strani Medvednice. Sol se ovdje nije našla slučajno: iz starih bunara ovdje se još u 14. stoljeću vadila sol, a mještani su slanu vodu koristili za kuhanje. Da, ljudi su doslovno prilikom kuhanja odlazili na bunar, a sol se vadila i organizirano.

Slani potok smješten je na oko 450 metara nadmorske visine, iznad istoimenog sela. Na tom predjelu, koji se i danas zove Šokot, voda započinje svoj put, a slanost joj daje natrijev klorid: dakle obična kuhinjska sol. U znanstvenom radu Spomenke Vlahović, objavljenom na hrčak.hr, navodi se da voda ima gorkast okus, koji se pripisuje drugim otopljenim solima, među kojima su spojevi magnezija i kalcija.

Povijest vađenja soli na ovom dijelu Medvednice može se pratiti barem do 1347. godine. Kako navodi Hrvatska tehnička enciklopedija, ban Nikola Banfić tada je zagrebačkim građanima dopustio da se koriste nalazištima na Medvednici. Sol se na Slanom potoku dobivala iz slanih bunara, a zbog slabe proizvodnje vađenje je ubrzo zamrlo. U 18. stoljeću grof Krsto Oršić pokušao je obnoviti posao, ali bez uspjeha. U Hrvatskom državnom arhivu sačuvana je i skica iz 1871. s ucrtanim položajem nalazišta i presjekom rudarskog rova. Od nekadašnjeg rudnika danas su ostali tragovi zatrpanog ulaza.

Kako bi što više ljudi upoznalo ovu neobičnu atrakciju Zagorja, uređena je poučna staza koja vodi do izvora Slanov potoka. Početka točna je kraj Gupčeve lipe, uz crkvu svetog Jurja u Gornjoj Stubici. Prema predaji, pod njezinim se granama Matija Gubec sastajao s drugim vođama Seljačke bune. Od lipe se kreće prema naselju Slani Potok. Na prilazu selu otvaraju se pogledi na stubičke zaselke, vinograde i kleti, a prema izvoru put ulazi u šumu.

Duž trase koju su uredili Park prirode Medvednica i Općina Gornja Stubica postavljeno je sedam poučnih ploča. Na njima se može pročitati kako se nekoć rudarilo i otkud uopće sol na Medvednici. „Kod izvora slane vode postavljena je nadstrešnica te stolovi i klupe za odmor. Do slikovitog sela Slani Potok s kapelicom sv. Fabijana i Sebastijana možete doći i automobilom“, navodi stranica Parka prirode Medvednica.

Staza je duga 4,4 kilometra, svladava 240 metara visinske razlike, a za obilazak treba računati između sat i pol i dva sata. Ako se istim putem vraćate do Gupčeve lipe, ostavite vremena i za povratak. Iako staza nije teška, poslije kiše šumski dio može biti blatnjav pa je dobro imati čvrstu obuću. Ako niste raspoloženi za hodanje, do naselja Slani Potok, koje ima tristotinjak stanovnika, možete doći i automobilom.

Nakon što istražite geološki fenomen Slani potok, izlet možete produžiti i ostati u Zagorju. U Gornjoj Stubici nalazi se nedavno obnovljeni dvorac Oršić, do kojeg od Gupčeve lipe vodi oko kilometar duga šetnica. Uz dvorac je veliki spomenik Matiji Gupcu i Seljačkoj buni, rad Antuna Augustinčića. Građevinska obnova dvorca završena je, a Muzej seljačkih buna priprema novi stalni postav Muzeja seljačkih buna.