Jedna od najočuvanijih velikih rijeka u Europi teče kroz Hrvatsku! Nazivaju ju “europska Amazona” i traje predana borba da takva “divlja” i ostane

Svoj put započinje u Italiji, u južnom Tirolu, na nadmorskoj visini od oko 1450 metara. Kotrlja se kroz Italiju, Austriju, Sloveniju i naposljetku Mađarsku i Hrvatsku koje dijeli kao prirodna granica. Rijeka Drava na svojem 725 kilometara dugom putu posljednjih tristotinjak teče kroz Hrvatsku, sve do Kopačkog rita gdje se spaja s moćnim Dunavom. Upravo je taj hrvatski dio Drave jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u ovom dijelu Europe.

Što zapravo znači to da je Drava jedna od posljednjih poluprirodnih rijeka u srednjoj Europi? Izgradnjom 23 hidroelektrane u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj rijeka je presječena i ostao je samo mali dio slobodnog toka, uglavnom u Hrvatskoj. Prizori rijeka slobodnog toka, s prirodnim obalama, pješčanim i šljunčanim sprudovima, gotovo su potpuno nestali u srednjoj Europi.

Međutim, nizvodno od posljednje brane, Drava je zadržala svoju prirodnu dinamiku i prirodnu raznolikost. I upravo je to dragocjenost koju se bori očuvati projekt DRAVA LIFE, koji ovih dana ulazi u svoju završnicu!

Na toku Drave kroz Hrvatsku očuvana su brojna staništa, važne biljne i životinjske vrste. Na ovom je dijelu jedna od najočuvanijih velikih rijeka u Europi, a cijelo je područje dio UNESCO-ova Prekograničnog rezervata biosfere “Mura – Drava – Dunav”, najvećeg europskog zaštićenog riječnog područja, jedinog koji se proteže kroz čak pet država: Austriju, Hrvatsku, Mađarsku, Srbiju i Sloveniju.

Sprudovi Drave izdaleka se čine kao beživotne naslage sedimenta, ali pogledamo li bolje vidjet ćemo da su puni života. Drava probija svoj put kroz meko tlo, stvara riječne sprudove, koji su preduvjet za stvaranje novih staništa.

Jedna mala ptica selica, koja se gnijezdi u kolonijama na strmim, pjeskovitim obalama rijeka pokazatelj je zdravlja riječnih ekosustava. To je bregunica, ptičica koja igra važnu ulogu u ravnoteži prirodnih sustava. Jedna obitelj bregunica dnevno pojede i do 10.000 komaraca! U Hrvatskoj se oko 70 posto bregunica gnijezdi upravo uz Dravu, na hrvatsko-mađarskoj granici. Selo Đelekovec nedavno je čak proglašeno prvim selom ptica bregunica u Hrvatskoj, a možda i na svijetu.

Ova mala, ali za ekosustav neprocjenjiva ptičica, samo je jedan od brojnih stanovnika porječja koje mnogima uistinu “život znači”. Ambasador žive Drave je mala čigra, jedna od najrjeđih ptica gnjezdarica u Hrvatskoj. Ovi su ptići savršeno prilagođeni gniježđenju na staništima šljunčanih i pješčanih otoka te sprudova i otoka bez vegetacije.

Kako bi se ova važna staništa sačuvala, krajem 2015. pokrenut je projekt DRAVA LIFE. U njega je uključena cijela dužina Drave u Hrvatskoj, osim dijela kod Osijeka, do ušća u Dunav, gdje se nalazi PP Kopački rit. Područje obuhvaća dužinu od 310 km i uključuje četiri NATURA 2000 područja na površini od 67.800 hektara. Projektom DRAVA LIFE otvaraju se novi riječni rukavci te se tako rasterećuje glavni tok rijeke, te povećava sigurnost nasipa za obranu od poplava.

Glavni je cilj projekta poboljšati ekosustav Drave, pozitivno utjecati na razinu podzemnih voda, pridonijeti boljoj zaštiti od poplava u naseljenim područjima te povećati rekreacijsku vrijednost područja za lokalno stanovništvo. Neke od prijetnje rijeci Dravi danas su i trendovi produbljivanja riječnog korita i smanjenje razine podzemne vode.

O Dravi danas, doslovno, ovise ljudi, ali i niz životinja i biljaka. Među njima pogotovo se ističu ptice, a Drava je poznata i po najvećoj bioraznolikosti riba u Hrvatskoj. U njoj živi više od 70 vrsta riba! Naravno tu su i kukci, pogotovo vretenca. Od ukupnog broja vrsta tog insekta u Hrvatskoj, njih se 60 posto može naći u gornjem toku rijeke Drave. Od većih životinja, dom je dabra, koji je svojedobno istrebljen iz područja pa nanovo u njega uveden.

Na području Drave živi i jedna od najugroženijih biljaka u Hrvatskoj. Riječ je o kebraču ili pak njemačkom tamarisku, koji se sada može naći samo na dva mjesta, i to na ušću Mure u Dravu kod Legrada. Ugrožena je i biljka po imenu patuljasti rogoz. I ona je još jedan otrežnjavajući primjer kako ljudsko ponašanje djeluje na vrste s kojima dijelimo planetu.

U nastavku pogledajte cijeli video “DRAVA LIFE – novi život za Dravu”, autora Gorana Šafareka, koji prikazuje ljepotu i bioraznolikost rijeke Drave, te predstavlja aktivnosti obnove njenog ekosustava u sklopu projekta DRAVA LIFE, te još fantastičnih fotografija Marka Lorenza Blaslova koji je projekt na jedinstveni način dokumentirao.