Hrvatska se može pohvaliti s čak sedam izvornih pasmina pasa: svi znaju za dalmatinera, no možete li nabrojati i ostale?

Pas dalmatinac i hrvatski ovčar možda su neke od najpoznatijih izvornih pasmina pasa u Hrvatskoj, no znate li ih pobrojati još? Naime, Hrvatska se može pohvaliti s čak sedam izvornih pasmina pasa, kao i nizom drugih izvornih pasmina životinja. U ovom tekstu većinom ćemo se baviti upravo psima. Ovo je naš kratki vodič kroz hrvatske pse od kojih su neki stekli i svjetsku slavu!

Vjerojatno je najpoznatija hrvatska pasmina pasa ipak dalmatinski pas, odnosno dalmatiner, slavan po svojim crnim točkama na bijeloj dlaci. Crkveni prikazi tog psa datiraju iz 16. stoljeća, s prostora Dalmacije, a prema nekim navodima čak ga prikazuje i reljef iz 2. stoljeća, na području Kaštel Sućurca… No, široj je javnosti ipak poznatiji iz slavnog uratka Walta Disneya 101 dalmatinac iz 1961. godine.

No, i prije je bio zvijezda. Po svijetu se, navode na stranicama Hrvatske turističke zajednice, proširio zahvaljujući brodovima Dubrovačke republike, senjski su ga uskoci koristili za čuvanje granice, u Engleskoj je – zbog ljepote i elegancije – postao statusni simbol te služio kao pratnja za kočije plemića, a u SAD-u pas svetog Florijana, zaštitnika vatrogasaca. Pas dalmatinac se, zanimljivo, rađa potpuno bijeli, a prve crne točke mu se počinju pojavljivati nakon dva tjedna. Isto je tako poznat po mirnoj ćudi. Prijateljski je raspoložen, živahan, blag, vjeran i samostalan… Jako voli vodu i kretanje u prirodi, navode na stranicama Hrvatskog kinološkog saveza.

Nakon dalmatinera, vrlo je popularan i hrvatski ovčar, pasmina koja se razvila na području istočne Slavonije. Početak uzgoja hrvatskih ovčara započinje 1935. godine. Riječ je živahnom psu koji je odan svom vlasniku i ima, navodi isti izvor, urođeni smisao za rad s domaćim životinjama. Vrlo ga se lako obučava, a poznat je po tom što je bistar i hrabar.

Ovo bi društvo bilo nepotpuno i bez tornjaka, psa s planinskih područja Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Ta se pasmina prvi put spominje 1067. godine, sustavno spašavanje od izumiranja započelo je 1972., a uzgoj je pokrenut 1978. godine. To je pas koji je oštar u čuvanju imovine koja mu je povjerena, nepovjerljiv je prema strancima i privržen gospodaru, u čijoj je nazočnosti miran.

Obje pasmine potječu od ‘istočno jadranskog bijelog goniča s oznakama’, a navodno su se uzgajali i prije 14. stoljeća, kažu neki povijesni zapisi. Za razliku od kratkodlakog, oštrodlaki ima oštru dlaku zbog podneblja gdje je uzgojen – planinskih područja istočno jadranskog priobalja koje karakteriziraju niže temperature.

Obje pasmine se lako obučavaju za lov i lovci ih obožavaju, a jako su vješti na krškom terenu. Kratkodlaki je živahan, dok je oštrodlaki istarski gonič miran i staložen. Oba su vrlo odana svom vlasniku.

Posavski gonič stara je pasmina goniča čiji se prvi prikaz, ‘tamnožućkasti pas s visećim ušima’, nalazi u kapeli kod mjesta Beram u Istri te datira iz 1474. godine. Riječ je o dobroćudnom psu koji je umjereno živahan i privržen gospodaru.

Mali međimurski pas, Međi, uzgaja se pak preko sto godina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, pogotovo u Međimurju, a služi kao pas čuvar i lovac na štetne glodavce. Međi je malen, visok je do 33 centimetara, poslušan je, živahan i inteligentan. No, suzdržan je prema strancima i glasan kad ih vidi. Vrlo je privržen vlasniku i razigran s djecom.

No, kao što smo rekli, psi su tek jedni od mnogih. “Na malom području Republike Hrvatske, ali bogatom posebnostima i prirodnom raznolikošću, kroz stoljeća je uzgojen veliki broj različitih pasmina domaćih životinja. Danas se u Hrvatskoj uzgaja ukupno 37 izvornih i ugroženih pasmina – 9 ovaca, 4 konja, 3 goveda, 3 magarca, 3 svinja, 3 koza, 7 pasa, 4 peradi i 1 pasmina pčela. Svaka od ovih brojnih pasmina domaćih životinja predstavlja ujedno i genetski rezervoar sa specifičnom frekvencijom gena”, navodi se na stranici Banka gena. Nažalost, mnoge od njih su danas ugrožene, kritične, ranjive…

Među tim se životinjama se, primjerice, ističu među konjima hrvatski posavac i hrvatski hladnokrvnjak, na otocima izvorne pasmine ovaca – krčka, paška, istarska… Tu je i nekoliko vrsta svinja, primjerice turopoljska svinja, crna slavonska svinja i banijska šara, ali i niz koza te magaraca. Po broju izvornih pasmina, posebno se pak ističe Istra. Od peradi je posebno zanimljiva posavska kukmasta kokoš.