Shenzhen Skypark: kad neiskorišteni državni krovovi postanu igrališta svih stanovnika
Prva pomisao na kineski Shenzhen neće biti grad po mjeri čovjeka. Radi se, naime, o području od 2050 km² (što je otprilike jednako veličini 2/3 istarskog poluotoka) na jugoistoku Kine na kojem živi više od 12,5 milijuna ljudi. Iako je danas Shenzhen moderan megapolis u kojemu su svoje adrese pronašle brojne svjetski poznate tvrtke poput Huaweia, nije oduvijek bilo tako. Još prije 40-ak godina na području današnjeg Shenzhena bila su tek skromna ribarska mjesta koja su brojala 30ak tisuća stanovnika.
SIROMAŠNO RIBARSKO PODRUČJE GOTOVO JE POLITIČKIM DEKRETOM POSTALO NAJPOŽELJNIJE PODRUČJE ZA ŽIVOT U KINI
Reformator i nekadašnji vođa političkog sustava NR Kine, 1978. godine došao je na ideju da kinesko tlo koje povezuje majčicu Kinu s Hong Kongom učini idealnim za stvaranje posebne ekonomske zone u kojoj će ‘testirati’ tržišni kapitalizam. Kroz donesene propise u Shenzhenzu je formulirana politika za privlačenje stranih ulaganja koja je uključivala poslovnu autonomiju, drugačije porezne propise od onih u Kini, deviznu politiku i uvjete korištenja zemljišta. Razmišljalo se čak i o vlastitoj valuti za Shenzhen, od čega se odustalo zbog mogućih komplikacija s kojima bi se Kina suočila zbog poslovanja s dvije valute.
Svi ovi faktori osim što su pogodovali stranom kapitalu, učinili su i Shenzhen mjestom poželjnim za život. Kinezi koji su prije nastojali ilegalno prijeći u Hong Kong, od početka 80-tih ostaju u Shenzhenu, a grad se razvija nevjerojatnom brzinom. Takav eksplozivan razvoj grada zna biti iznimno izazovan za urbaniste pa njihova rješenja često ne stižu na vrijeme. No, ponekad i naknadne intervencije u prostor mogu biti itekako uspješne. Jedan takav primjer je Shenzhen Skypark koji se izgradio na dotad neiskorištenom krovu željezničke pruge.
OVAKO IZGLEDAJU OTVORENI PROSTORI ZA REKREACIJU U GRADU U KOJEMU 12,6 MILIJUNA STANOVNIKA ŽIVI NA POVRŠINI JEDNAKOJ VELIČINI 2/3 POVRŠINE ISTRE
U Kini zemljišta i zgrade vezane za promet, kao i cijela infrastruktura koja uz njih ide, pripadaju Vladi i nisu namijenjeni javnoj upotrebi. Zbog toga je Shenzhena Skypark jedinstven primjer sinergije imovine kineske Vlade i javne namjene. Naime, dugačak 1,2 km i širok 50-70m, s visinom od 15 m, krov željeznice svojevrsni je zid između morske obale i naseljenog dijela Shenzhena.
Neiskorišten potencijal krova prepoznali su arhitekti i urbanisti koji su, uz blagoslov države, površinu od 77.000 m² pretvorili u prostor namjenjen rekreacijskom bavljenju sportom svih građana i to na otvorenom s pogledom na rastući grada. Tako stanovnici Shenzena u ovom, sad javnom prostoru mogu trčati, igrati košarku, nogomet, odbojku i ostale timske sportove na otvorenom, trenirati atletiku, igrati tenis ili jednostavno šetati.
SMJEŠTEN U NEPOSREDNU BLIZINU NASELJENOG PODRUČJA SHENZHEN SKYPARK POSTAJE MJESTO KOJE VRVI ŽIVOTOM
Rekreacijski park otvoren je svima, no posebno se obraća mlađoj populaciji koja živi i radi u okolici. Zbog toga je povezan ‘nebeskim mostovima’ sa zgradama u susjedstvu te na taj način oplemenjuje lokalnu zajednicu uz neizostavno promišljanje o okolišu. Uz staze je zasađeno drveće koje osigurava hlad, ali i pridonosi učinkovitoj drenaži podloge. Prostorna organizacija parka namijenjena je, pak, različitim skupinama korisnika.
Prva zona je na raspolaganju široj javnosti, odnosno svima koji se žele baviti rekreacijom. Druga zona namijenjena je školama u neposrednoj blizini za školske aktivnosti na otvorenom. Treća je zona rezervirana za profesionalne sportaše, njihove treninge, ali i natjecanja pa su uz terene nezaobilazne i tribine za gledatelje. Pažnja je posvećena i navigaciji unutar parka kako bi se korisnici lakše snalazili i kretali njime.
Osim gospodarski i industrijski, Shenzhen postaje i turistički sve atraktivniji pa je 2019. godine bio drugi na popisu 10 najzanimljivijih gradova koje treba posjetiti prema Lonely Planetu. Danas se u njemu nalaze turističke atrakcije poput Prozora svijeta (Window of the World) u kojemu su reprodukcije turističkih atrakcija iz cijelog svijeta (1:1; 1:5 i 1:15) – od pariškog Eiffelovog tornja i rimskog Koloseuma, preko kambodžanskog Angkor Wata, egipatskih piramida i sfingi te Opera House u Sydneyu do Niagarinih slapova i Gran Canyona u Americi.
