Ova hrvatska planina ime je dobila po velikim količinama snijega, a pogled s nje jedan je od najljepših u Hrvatskoj

Teško je izboriti se za status najljepšeg kad ‘živiš’ u nacionalnom parku Risnjak. No, ovoj je planini, odnosno njezinu vrhu, to ipak uspjelo. Snježnik, taj visoki predstavnik krša koji se smjestio na zapadu Gorskog kotara, u zaleđu Rijeke, posebna je poslastica za sve ljubitelje prirode. Oni se u njega zaljubljuju ne samo zbog njegove pristupačnosti, nego i ljepote pogleda. Ovo su najvažnije stvari koje trebate znati o 1506 metara visokoj planini Snježnik.

Snježnik se smjestio sjeverozapadno od Risnjaka, najvišeg vrha nacionalnog parka po kojem je on dobio i ime, visokog 1528 metara. Njegov je standardni opis idući – riječ je o deset kilometara dugom kamenitom grebenu koji se pruža u smjeru od sjeverozapada prema jugoistoku, okruženom gorskim livadama. Ime Snježnik nije dobio bez razloga. Nadjenuto mu je zbog velikih količina snijega koje ga prekriju zimi i tamo se zadrže, unatoč tome što se nalazi u relativnoj blizini mora, čak do kasno u proljeće.

Pogled sa Snježnika, s njegova vrha visokog 1506 metara, nerijetko nazivaju najljepših pogledom u Hrvatskoj. Snježnik je, naime, izdvojen ali i visok, i to omogućava onima koji ga posjete da uživaju u pogledu koji seže na Kvarnerske otoke, Riječki zaljev, Obruč, Istru i Učku, slovenski Snežnik, a kada je vidljivost dobra čak i Kamniško-savinjske Alpe. Prema jugu i istoku, posjetitelja čeka pogled na Veliki Risnjak, Veliku Kapelu i moćni Velebit, najdužu hrvatsku planinu.

Za Snježnik isto tako kažu da ga, osim spomenutog fantastičnog pogleda, krasi i pristupačnost. Unatoč svojoj visini, riječ je jednostavno dostupnom vrhu – ako se kreće iz smjera Platka, sportsko-rekreacijskog centra, za uspon do vrha treba oko sat vremena, a kao najjednostavnija opcija spominje se staza koja vodi preko Grebena (za povratak pak staza koja vodi kroz Grlo, te se spušta zapadno od vrha Snježnika), navode na stranicama Nacionalnog parka Risnjak. Onima koji si to vremenski mogu priuštiti, preporučuju i obilazak vrha Risnjak te livade Lazac koja ga dijeli od Snježnika.

Posebna je priča i tamošnja planinarska kuća Snježnik koja se nalazi svega 16 metara ispod samog vrha. Prema pisanju Novog lista iz 2023. godine, riječ je o nekadašnjem biseru planinske infrastrukture i jednom od najljepše pozicioniranih planinskih objekata u Hrvatskoj. No, taj planinski objekt zjapi napušten i ruševan, i dan danas, i to još od 2003. godine. Riječ je o velikoj šteti pošto su ga nazivali objektom s najljepšim pogledom u hrvatskim planinama.

Građen je od 1947. do 1951. godine, po idejnom rješenju arhitekta Zdenka Sile, a gradili su ga riječki planinari. Njegovu propadanju, osim udara groma 2002. godine koji je bio kap koja je prelila čašu, kumovala je i sama njegova predivna lokacija na kojoj se nalazi. „Zbog svoje lokacije, relativno velike nadmorske visine, oštre planinske kontinentalne i primorske klime, Planinarski dom Snježnik izložen je izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima, a shodno tome i jačem propadanju i oštećivanju, ali i otežanom održavanju, popravljanju i uređenju“, prenio je taj list.

No, gdje to, kao što smo rekli na početku teksta, planina Snježnik ‘živi’? Nacionalni park Risnjak prostire se na površini od 6350 hektara, a osnovan je još 1953. godine. Najniža njegova točka nalazi se na 290 metara nadmorske visine, u dolini rijeke Kupe, dok je najviša vrh Risnjak. Područje je dom velikih europskih zvijeri, medvjeda, vuka i risa te brojnih drugih životinja, ali i 1148 vrsta i podvrsta biljaka.

Posebni značaj u parku, što se tiče insekata, imaju leptiri – u dolini rijeke Kupe obitava čak 89 vrsta leptira, radi čega je taj dio parka proglašen Dolinom leptira, dok sam izvor Kupe nazivaju inače, i u samom parku, jednom od neriješenih zagonetki krša te jednim od najjačih i najdubljih vrela u Hrvatskoj.

Što se tiče nacionalnog parka, prenosi pak HRT, u planu su ove godine brojne stvari. Među ostalim priprema se ‘teren’ za obnovu same planinarske kuće Snježnik, ali i planinarskog doma na Schlosserovoj livadi, najpoznatijeg u parku. U novom bi ruhu trebala osvanuti i poučna staza Leska, najstarija poučna staza u Hrvatskoj, a trebao bi se obnoviti i most na jednoj od staza koja vode prema izvoru Kupe, a koji je stradao u bujici.