Znate li gdje se nalazi spomenik hrvatskoj himni? Njegovo otvorenje okupilo je čak 20.000 ljudi, a izgrađen je u rekordnom roku

Zeleni i pitomi brežuljci prošarani vinogradima i krajolik koji izgleda kao da je preslikan s najljepše razglednice: ovako se doživljava naše Zagorje. Smještena na sjeverozapadu Hrvatske, ova čarobna regija vrvi atrakcijama, od dvoraca i muzeja do prirodnih ljepota, no znate li da se među njima skriva i jedan vrlo poseban dragulj koji ima duboko nacionalno značenje? U pitanju je spomenik hrvatskoj himni ”Lijepa naša domovino”, a pronaći ćete ga tik uz hrvatsko-slovensku granicu, točnije u selu Risvica, neposredno uz cestu koja povezuje Klanjec i Kumrovec.

Ovaj ponos Hrvatske smješten je u dolini Zelenjak kroz koju prolazi rijeka Sutla i danas je zaštićen kao nepokretno kulturno dobro te klasificiran kao memorijalna baština. Okružen je šumovitim padinama klanca, grebenima Risvičke i Cesargradske gore te ostacima srednjovjekovnog Cesargrada, uništenog davne 1573. godine tijekom Seljačke bune.

Navodno je baš ondje književnik i pravnik Antun Mihanović, iako dalmatinskih korijena, ali rođen u Zagrebu, dobio inspiraciju za pisanje stihova pod naslovom ”Horvatska domovina”. Često je, naime, dolazio u Zagorje i bio očaran ljepotama Zelenjaka.

Spomenuta pjesma objavljena je 14. ožujka 1835. u književnom i kulturnom listu Danica, no u trenutku nastanka uopće nije bila zamišljena kao državna himna: bila je ”tek” jedna od rodoljubnih pjesama Ilirskog pokreta koja je izražavala preporodne težnje hrvatskog naroda.

Melodiju za nju 1846. skladao je Josip Runjanin, a 1861. harmonizirao ju je i notirao Vatroslav Lichtenegger, pjevački pedagog. U drugoj polovici 19. stoljeća pjesma se u različitim zbirkama pojavljivala pod naslovom ”Horvatska domovina”, dok se naziv ”Lijepa naša” prvi put koristio 1864.

Ova dva naziva izmjenjivala su se sve do kraja 1890-ih, kad se kao konačan naslov uvriježio prvi stih ”Lijepa naša domovino”. Pjesma je u članku hrvatskog muzikologa Franje Kuhača himnom nazvana tek 1889.

A kako bi dostojno obilježili 100. obljetnicu objavljivanja pjesme, članovi Braće Hrvatskog Zmaja 21. kolovoza 1935. donijeli su odluku o podizanju spomenika u park-šumi Zelenjak, koja je toliko očarala Antuna Mihanovića. Novac za izgradnju prikupljen je prodajom značaka i dobrovoljnim prilozima rodoljuba iz svih krajeva Hrvatske.

Spomenik u obliku obeliska bio je gotov za samo tri mjeseca. Nacrt za njega izradio je kipar Rudolf Ivanković, a realizirali su ga graditelj Oto Munder i klesar Jaroslav Streha. Visok je 13,2 metra i sužava se prema vrhu. Jezgra mu je od armiranog betona, a vanjske plohe obložene su masivnim pločama od lokalnog kamena.

Prostor oko spomenika ograđen je kamenim blokovima povezanima lancima. Krasi ga brončana ploča s reljefom Antuna Mihanovića u prirodnoj veličini, koji je okružen seljacima i seljankama te simbolima rada, dok se ispod reljefa nalazi granitna ploča s prvim stihovima himne. Svečano otkrivenje upriličeno je 24. studenog 1935. Ni loše vrijeme nije pokvarilo veliku proslavu na kojoj se okupilo više od 20.000 ljudi.