Rijeka u susjedstvu duga samo 7 kilometara ima jedan od najljepših izvora u Europi! Nosi ime po životinji i dom je čovječje ribice

Vodopad Kravica, kanjon rijeke Vrbas, vrelo Bune, Plivska jezera, nacionalni parkovi Sutjeska i Una, planine koje svojom ljepotom oduzimaju dah… Bosna i Hercegovina obiluje prirodnim ljepotama koje je sve teško i nabrojati. No, na tom dugom spisku, među razvikanim velikanima, nalaze se i manje poznata imena. Jedno od njih nosi isto ime kao i dobro nam poznata životinja: dabar. U ovom vas članku vodimo u svijet rijeke Dabar i Dabarske pećine!

Rijeka Dabar teče na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine. Nije poznata po svojoj duljini, ona naime broji svega sedam kilometara, no ta lijeva pritoka Sane pažnju plijeni ljepotom, pogotovo svog vrela.

Vrelo rijeke Dabar slovi za istinski prirodni fenomen. Tu voda izbija iz vertikalne stijene, velikom snagom i nesramežljivo te tvori jaki rječni tok kojem se pridružuje i jedan vodeni rukavac iz obližnje Dabarske pećine. Vrelo rijeke Dabar i Dabarska pećina smatraju se dijelovima iste prirodne cjeline.

Vode rijeke Dabar uvijek su ledene, ali i nevjerojatno čiste. Navodno je pitka na cijelom svom toku, pa čak i kod ušća u Sanu. Ta čistoća pripisuje se tome da na njenim obalama nema ljudskih naselja. Rijeka Dabar inače, nakon što se rodi u tom fascinantnom okruženju, teče dalje kroz uski kanjon, a bogata je ribom.

Dabarska pećina pak je jedna od brojnih pećina koje se mogu pronaći na području Sanskog Mosta. „Na širem području Sanskog Mosta postoji 14 velikih pećina i nekoliko desetina manjih. Kraški sastav planine Grmeč i bogatstvo voda učinili su da priroda strpljivo, milijunima godina, dubi i oblikuje čvrstu stijenu i stvara čudesne podzemne prostore i oblike. Jedna od najpoznatijih na ovim prostorima je Dabarska pećina i nalazi se na širem prostoru istoimenog sela, desetak kilometara od Sanskog Mosta“, navodi stranica See Srpska.

Otvor Dabarske pećine visok je od 10 do 25 metara, a širok od 10 do 25 metara, a prelazi u ogromnu špiljsku dvoranu s visokim svodom. Ukupna duljina kanala špilje iznosi oko 630 metara, a istraživanju bez neke posebne opreme dostupno je prvih 200. Na toj se udaljenosti od otvora nalazi jezero, a dalje se ne može bez posebne opreme.

Čar ove špilje nije u njezinim špiljskim ukrasima. U tom je smislu siromašna. Njezine je snaga u velebnosti. Isto tako, bila je nastanjena u prapovijesti. Desetljećima je bila arheološki istraživana i u njoj su pronađeni vrijedni artefakti te da su je, navodi isti izvor, nastanjivali pripadnici vučedolske kulture za koje se pretpostavlja da su na ove prostore doselili iz današnje Slavonije.

Do pećine se može doći preko drvenog mostića, a ona je sama povremeno ispunjena vodom koja predstavlja jedan od izvorišnih rukavaca rijeke Dabar. Ona je dom i čovječje ribice, a uvrštena je i na popis nacionalnih i prirodnih spomenika Bosne i Hercegovine.

U blizini vrela rijeke Dabar i Dabarske pećine nalazi se još jedna prirodna atrakcija: slap Blihe ili Blihin skok. Riječ je o 55 metara visokom slapu čija se voda obrušava u malo jezerce i u biti o najvišem slapu u tom području. On je proglašen spomenikom prirode, a do njega vodi i uređena staza.

Zanimljiva je i legenda koja se veže uz ime ovog slapa. Prema njoj su na tom području nekada živjele blizanke Bliha i Zdena. Bile su lijepe i iz bogate obitelji, a imale su dva brata blizanca. Njihova braća su se, želeći očuvati obiteljsko bogatstvo, htjela oženiti za njih, no one nisu mogle podnijeti pomisao na to. Odlučile su se ubiti te je svaka skočila s jedne strane planine, a na mjestima njihova skoka potekla je voda…