Najjužniji glavni grad Europske unije jedan je od najstarijih na svijetu: u jednom danu ondje možete doživjeti dvije kulture, dva jezika i dvije valute

Najjužniji glavni grad Europske unije tema je koja se na prvi pogled čini jednostavnom, ali u praksi često izaziva zabunu. Brzi odgovori na internetu nerijetko nude različite tvrdnje. Jedni spominju Maltu i njezin glavni grad, dok drugi ističu Cipar. Razlog tomu nije samo geografija, već i način na koji se tumače pojmovi poput „Europe“, „Europske unije“ i „najjužnije točke“.

Naime, ako govorimo isključivo o glavnim gradovima država članica Europske unije i pritom se držimo objektivnog geografskog kriterija, geografske širine, odgovor je jasan. Najjužnije smješten glavni grad EU-a je Nikozija! Glavni grad Cipra se nalazi na približno 35,17° sjeverne geografske širine, što je južnije od svih ostalih prijestolnica država članica. S druge strane, Valletta se nalazi na oko 35,90° sjeverne geografske širine, što znači da je, gledano matematički i kartografski, sjevernije od Nikozije. U nastavku donosimo još neke zanimljivosti o Nikoziji koje možda niste znali!

Jedna od najvećih posebnosti Nikozije jest činjenica da je riječ o jedinom podijeljenom glavnom gradu na svijetu. Grad je od 1974. godine razdijeljen tzv. Zelenom linijom, tampon-zonom pod nadzorom Ujedinjenih naroda, koja razdvaja južni, grčki dio Cipra od sjevernog, turskog dijela. Ta neobična granica prolazi kroz samo srce grada i dijeli ulice, trgove pa čak i zgrade, što Nikoziju čini jedinstvenim primjerom suvremene političke i povijesne podjele u Europi.

Nikozija se ubraja među najstarije kontinuirano naseljene gradove na svijetu, s poviješću dugom više od četiri tisuće godina. Tragovi naseljenosti sežu još u brončano doba, a kroz stoljeća su gradom vladali Perzijanci, Rimljani, Bizanti, Mlečani i Osmanlije. Svaka od tih civilizacija ostavila je vidljiv trag u urbanom tkivu grada, arhitekturi i kulturnom identitetu, zbog čega je Nikozija pravi povijesni mozaik Mediterana.

Za razliku od većine mediteranskih prijestolnica, Nikozija nije obalni grad, već se nalazi u unutrašnjosti otoka, u središtu plodne ravnice Mesaoria. Ta činjenica snažno je utjecala na njezin razvoj. Naime, grad je kroz povijest bio administrativno, političko i trgovačko središte Cipra, a ne luka ili pomorsko uporište. Upravo zato Nikozija ima drugačiji ritam i karakter u odnosu na turistički orijentirane obalne gradove poput Larnake ili Limassola.

Nikozija je i kulturno središte Cipra, s velikim brojem muzeja, galerija i kazališta koji svjedoče o bogatoj i slojevitoj prošlosti otoka. U gradu se nalaze Ciparski muzej, jedan od najvažnijih arheoloških muzeja u istočnom Mediteranu, kao i brojne manje institucije posvećene bizantskoj umjetnosti, narodnoj baštini i suvremenoj kulturi. Upravo u Nikoziji najjasnije se osjeća spoj istoka i zapada, Europe i Bliskog istoka.

Turisti mogu najnormalnije prijeći granicu između dva dijela Cipra i najčešće to čine upravo u Nikoziji. Ima više prijelaza, a najpopularniji je Ledra Street Crossing, smješten u srcu starog grada. Za ulazak u turski dio europskim putnicima potrebna je putovnica, lire mogu kupiti u mjenjačnicama i kad budu na turskoj strani grada, a većina ih gasi i podatkovni promet zbog troškova. Prelazak je posebno iskustvo, osjete se kulturne i gastronomske razlike, ali je u arhitekturi i svakodnevnim običajima vidljiva i zajednička povijest.

Unatoč političkoj podjeli, Nikozija je danas grad susreta, u kojem svakodnevni život često nadilazi granice koje su povijest i politika postavile. Pješački prijelazi između dvaju dijelova grada omogućuju stanovnicima i posjetiteljima da u jednom danu dožive dvije različite kulture, jezike i običaje. Ta složena, ali živa stvarnost čini Nikoziju jednim od najspecifičnijih i najintrigantnijih gradova Europske unije.