Sa sve višim temperaturama i sve brojnijim sunčanim danima, većina se ljudi ovih dana budi iz „zimskog sna“ i puni nekom novom energijom, voljom za aktivnosti, izlete i nove hobije. Možda vam je palo na pamet kako bi ovog proljeća mogli početi istraživati planine? Možda čak i postati pravi, ozbiljni planinar? Odlična ideja, no možda se pitate kako krenuti, kamo se za početak uputiti.
Svakako za prvo planinarenje treba odabrati lijep, sunčan dan i neki jednostavniji izlet, kako zbog napora i hladnoće ne biste prerano odustali od svog novog hobija. Hrvatska, srećom, takvim odredištima obiluje, samo ih treba znati odabrati. Prilikom planiranja i istraživanja odredišta, provjerite dužinu staze, prosječno vrijeme prolaska, ali i visinsku razliku – taj je podatak onaj koji pokazuje koliko će uspon biti zahtjevan.
Kako bismo vam olakšali izbor i odgovorili na pitanje gdje planinariti u Hrvatskoj, donosimo nekoliko prijedloga planina i gora te konkretnih staza prikladnih za početnike. Proučite naš popis, čvrstu i udobnu obuću na noge, vodu i sendvič u ruksak – i spremni ste za svoj prvi planinarski izlet.
MEDVEDNICA: OMILJENA ZAGREBAČKA ŠETNICA I PLANINA
Mnogim je Zagrepčanima logičan prvi izbor za susret s planinama njihova „kućna“ planina, Medvednica, odnosno kako ju većina stanovnika zove – Sljeme. I ona uistinu jest savršena za sve razine iskustva i kondicije, no samo ako znate koja staza je prikladna za vas.
Nemojte, poput većine, krenuti na Bikčevićevu i misliti da uspon i izlet na Sljeme mora biti tako naporan i strm. Krenite iz Šestina, kod restorana Šestinski Lagvić, stazom broj 13 prema Kraljičinom zdencu. To je kratka i ugodna šetnja, bez teških uspona, idealna za početnike i obitelji s djecom.
Ako kod Kraljičinog zdenca poželite hodati dalje, prijeđite sljemensku cestu i nastavite još oko sat vremena do planinarskog doma Grafičar. Taj drugi dio puta jest malo teži od prvog, ali i dalje je vrlo ugodan i nije prezahtjevan.
Još jedna lijepa i nezahtjevna staza nalazi se na istoku grada. Iz Markuševca skrenite prema ulici Gorščica i tamo parkirajte auto. Širok, makadamski put s vrlo blagim nagibom za nešto više od sat vremena dovest će vas do planinarskog doma Gorščica. Na ovoj stazi uspon je toliko blag i umjeren da ga gotovo nećete ni osjetiti, a ipak ćete se uspeti do 738 metara nadmorske visine.
MOSLAVAČKA GORA: LIJEPA ŠETNJA, VRH S POGLEDOM ZA PAMĆENJE I STARE UTVRDE
Moslavačka gora tek se počinje polako brendirati kao planinarsko odredište, no svakako zaslužuje to biti. Najviši vrh nalazi se na samo 487 metara i zaista ga nije teško „osvojiti“. Taj se vrh zove Humka, no puno je atraktivniji vrh Vis na 437 metara nadmorske visine, s kojeg se pruža nevjerojatan pogled na Moslavinu i okolne brežuljke.
Moslavačka gora poznata je i po starim utvrdama pa neke možete u svojoj šetnji obići. Najpoznatija je Garić-grad, koji je sagradio ban Stjepan Šubić, tu su i Jelengrad i Košuta grad, a planinari rado posjećuju i Belu crkvu i ostatke pavlinskog samostana.
Predlažemo stazu od Podgarića, na kojoj vas na početku čeka malo jači uspon prema Garić gradu, ali nakon njega staza će biti gotovo ravna, a možete obići Humku, Vis i vratiti se prema početnoj točki, a ako ste raspoloženi za više hodanja, produžiti i do Bele crkve.
RAVNA GORA: PREDIVNA STAZA S POGLEDOM NA DVORAC TRAKOŠĆAN
Ova gora na sjeveru Hrvatske idealna je za izlet koji se može obogatiti posjetom najljepšem hrvatskom dvorcu Trakošćanu. Najviši je vrh visok 694 metra i na njemu se nalazi razgledna piramida visoka 11 metara s impresivnim pogledom, a na hrptu se nalazi i lijepa crkvica Sveta Tri kralja, planinarska kuća Pusti duh i planinarski dom Filićev dom.
Na stazu se uključite s parkirališta kod hotela Trakošćan, gdje se nalazi prva markacija. Od tamo do vrha može se doći različitim putevima, pa je lako osmisliti i napraviti lijepu kružnu turu. Do Filićeva doma preko Vrbanića trebat će vam oko dva sata, a na terasi u domu, s prekrasnim pogledom na Trakošćan, možete odmoriti uz finu hranu i piće.
PAPUK: UŽIVAJTE U ZELENILU ZAŠTITNIKA SLAVONSKE RAVNICE
Izletište Jankovac na Papuku, Grofova poučna staza i impresivni slap Skakavac nadaleko su poznate atrakcije ove planine i parka prirode. Posjet ovoj park šumi nadopunite planinarenjem – uputite se na vrh Ivačka glava koji se nalazi na 913 metara nadmorske visine, a za koji kažu da je najljepši na cijelom Papuku.
Vrh je navodno ime dobio po plemiću iz Velike koji se zvao Ivanko, a nekad je bila poznata pod imenom Klinovac. Krenite s najvišeg prijevoja jankovačke ceste, pratite markacije i za manje od sat i pol naći ćete se na vrhu i uživati u pogledu na zelenilo ovog zaštitnika slavonske ravnice. Na samom kraju je malo strmiji uspon, no ostatak puta je ugodan.
RISNJAK: UPOZNAJTE NACIONALNI PARK NA NEZAHTJEVNIM STAZAMA LESKA I IZVOR KUPE
Planina Risnjak prava je riznica prirodnih ljepota, s razlogom proglašena nacionalnim parkom davne 1953. godine. Dok je njegov najviši vrh, Veliki Risnjak (1529 m/nmv), kao i atraktivni vrhovi Snježnik (1506 m/nmv) ili Guslica (1490 m/nmv), nešto što ćete ostaviti za svoje kasnije planinarske avanture, kad skupite iskustvo i kondiciju, upoznati dijelove ovog bisera možete i kao planinarski početnik.
Uputite se na poučnu stazu Leska koja kreće iz Crnog luga i duga je tek 4,2 kilometra, ili se uputite jednom od tri staze do izvora Kupe, koje su bez strmina, ugodne za hodanje i dobro markirane. Najkraća je staza iz sela Razloge, duga manje od dva kilometra, no ako želite uživati duže od 35 minuta, uputite se na stazu iz mjesta Hrvatsko i šetajte oko pet kilometara kroz prekrasan krajolik i magične boje ove rijeke.
