S najzapadnijeg hrvatskog vrha višeg od 1000 metara pruža se pogled na tri zemlje! U njegovom podnožju leži planinsko selo i najmanji zvonik u Istri

Ako idete za tim, Ćićarija, predivno visočje koje se proteglo Istrom, može biti područje zanimljive potrage za kontrastima. Tako ćete, primjerice, na njezinu istoku pronaći šume i visoke vrhove, a na zapadu travnate, valovite ravnice. Ili ćete povrh najmanjeg zvonika u Istri naići na jedan od najviših vrhova Ćićarije. Ovo potonje čeka vas na području predivne Žbevnice, a upravo je ona destinacija na koju idemo u narednim odlomcima ovog članka.

Vrh Žbevnica nije ‘samo’ vrh. Žbevnica je najzapadniji tisućnjak u Hrvatskoj. Dio je 45 kilometara duge i do 10 kilometara široke Ćićarije, proteže se u oblake do visine od 1014 metara i jedan je od najviših vrhova tog planinskog lanca čija se visina u prosjeku kreće od 700 do 800 metara i kojeg, jednim dijelom, štite i granica Parka prirode Učka.

Poznata je ne samo po svojoj vlastitoj ljepoti, nje kao planina odnosno vrha, nego i po pogledu koji se s njezina vrha pruža. On slovi za jedan od najljepših u području. Dočekat će vas na njezinoj prostranoj vršnoj livadi čija je najviša točka označena kamenom stupom i podastrijet se pred vama po Ćićariji, Učki, ali i cijelom istarskom poluotoku. Za vrijeme povoljnih vremenskih uvjeta na horizontu će se ukazati i Alpe u Sloveniji te Dolomiti u Italiji.

Vrh Žbevnica je popularno planinarsko odredište, kao uostalom i cijela Ćićarija. Hrvatski planinarski savez navodi nekoliko opcija za uspon na Žbevnicu. To su: polazak iz Bresta ili prijevoja ceste iza Bresta do vrha treba sat vremena, zatim opcija iz Trstenika koja traje dva sata ili pak ona u trajanju od tri i pol sata iz Buzeta preko Sluma i Bresta.

“Na vrh vode dva prilaza, što omogućuje lijep kružni izlet. Jednostavniji je uspon s prijevoja ceste između Bresta i Trstenika, odakle se odvaja makadamska cesta prema repetitoru (30′ do repetitora). Od oznake zabranjenog pristupa repetitoru markacija nas vodi desno kratko do zapuštene podzemne prostorije sa željeznim vratima i dalje desno prema vrhu prekrasnim travnatim hrptom. Od repetitora se do vrha stiže za 30′. Kao varijanta za povratak preporučuje se silazak do planinarske kuće, pa od nje nemarkiranom prilaznom cestom 15 minuta do asfaltne ceste i njome 15 minuta do prijevoja”, navode u HPS-u.

Što se tiče planinarskih kuća, jedna od njih, Planinarska kuća Žbevnica, se nalazi povrh sela Brest. Od vrha je dijeli kojih pola sata hoda. U njezinoj se blizini nalazi i izvor, koji doduše nije stalan nego ljeti presušuje, a pred kućom se nalaze i klupe za odmor.

Vrh Žbevnica je pripadnik jedne posebne ‘obitelji’ vrhova na Ćićariji. Ona je dio ‘probranog’ društva koje prelazi visinu od 1000 metara. Među njima je najviši Veliki Planik visok 1272 metra, dakle visinski rekorder Ćićarije, a za petama su mu Šija visoka 1241 metra, Lisina s 1185 m, Orljak s 1106 metara, Rašušica visoka 1083 metara te Črni vrh visok 1031 metara.

No, Žbevnica je zanimljiva i onome što se nalazi podno nje, a to je jedan posebni istarski rekorder. Naime, selo Brest pod Žbevnicom poznato je po najmanjem zvoniku u Istri. “Austrijska je vlast 1878. g. mještanima Bresta izgradila crkvu Sv. Trojstva u zamjenu prava za korištenje vode iz seoskog izvora za potrebe željeznice. Budući da ugovorom nije bila predviđena i gradnja zvonika, mještani su se morali sami snaći te su tako izgradili zvonik visok svega nekoliko metara”, navode na stranicama Buzeta. Prema nekim izvorima, drugom najnižem. On, naime, ima samo sedam metara i neki izvori, primjerice Istrapedia, navode kako je od njega niži samo onaj u Oslićima koji broji šest metara.

Selo Brest se nalazi na 693 metara nadmorske visine. Kroz povijest, kao i obližnja naselja, mijenjao vlasnike, a crkva datira iz 1878. godine. Pretpostavlja se da je na mjestu gdje je ona izgrađena i ranije postajala još jedna starija bogomolja.