I Zagreb ima svoju ‘sakuru’! Procvjetale su magnolije u centru grada i tako na najljepši način najavile proljeće

U šumi su to visibabe i medvjeđi luk, na tržnicama mladi grašak, u Japanu cvijet trešnje, odnosno slavna sakura, a u Zagrebu je vjesnik proljeća kad procvatu magnolije na Trgu kralja Tomislava. To se dogodilo ovih dana i centar grada ogrnuo se u prekrasnu ružičastu boju. Pripremite mobitele i fotoaparate: točno između zgrade Glavnog kolodvora i Umjetničkog paviljona čeka vas prava cvjetna raskoš.

Prelijepe cvjetove pronaći ćete nasuprot zgrade Glavnog kolodvora. To mjesto redovito, svake godine u ovo doba, postaje omiljena postaja za uživanje u ljepoti. Mnogi zastanu, promatraju guste cvjetove, hvataju se fotoaparata, pokušavaju uhvatiti trenutak za vječnost… Radi se o vrsti koja se naziva Soulangeova magnolija, visina stabla je od šest do deset metara, a promjer krošnje, koju svakoga proljeća krase bijelo-ružičasti cvjetovi, je do pet metara, piše TZ grada Zagreba.

No, poput ljepote ružičastih cvjetova, jednako su fascinantne i činjenice koje se vežu uz ovu posebnu, svima dragu biljku. Magnolija je jedna od najstarijih biljaka na planeti te jedna od prvih cvjetnica. Postojale su čak i prije pojave pčela: znanstvenici su pronašli fosilizirane ostatke te biljke starije od 100 milijuna godina.

Postoji više od 200 vrsta magnolija, a u smislu simbolike, najčešće se cvjetove magnolije povezuje s čistoćom, plemenitošću, nježnošću, ljepotom. Iako su najpoznatije one ružičaste boje, one dolaze čak i u žutoj boji, a stabla mogu doživjeti i do 100 godina.

Ako odlučite u cvatu uživati i osobno te svratite na Trg kralja Tomislava, svakako obratite pozornost i na sve ostalo što vas okružuje, primjerice zgradu Glavnog kolodvora. Često je shvaćamo olako, uvijek je tu, no i ona ima posebnu priču.

Dnevno njome prođe i do 30 tisuća ljudi, a riječ je o najvećem željezničkom kolodvoru u Hrvatskoj. Jedan je od simbola Zagreba, kao uostalom i još jedno legendarno zdanje u njegovoj neposrednoj blizini, hotel Esplanade koji je lani proslavio svoj 100. rođendan.

Gradnja zgrade Glavnog kolodvora započela je 1890. godine, a za promet je otvoren 18. kolovoza 1892. godine i tada se zvao Državni kolodvor. Izgrađen je prema projektu Ferenca Pfaffa, arhitekta Državnih ugarskih željeznica.

Zgrada Glavnog kolodvora građena je u neorenesansnom stilu, a skulpture koje je krase izrađene su u Budimpešti, u kiparskom poduzeću Vilima Maršenka. Zgrada kolodvora duga je čak 186,5 metara, a dosad je u nekoliko navrata i obnavljana, to jest rekonstruirana. Vodi se kao zaštićeno kulturno dobro Hrvatske, a u sklopu nje se nalazi i kapelica Majke Božje koja je tamo otvorena 1994. godine.