Samo 50 kilometara od Hrvatske nalazi se špilja u koju bi stao i Kip slobode: do njezine goleme dvorane vodi 500 stepenica

Son Doong u dalekom Vijetnamu, Mamutska špilja u Sjedinjenim Američkim Državama i Postojnska jama u Sloveniji samo su neke od najpoznatijih špilja na svijetu. Njihovi veličanstveni podzemni svjetovi svake godine privlače brojne posjetitelje, a jednako impresivno čudo prirode krije se i vrlo blizu Istre, u susjednoj nam Italiji. Riječ je o Grotti Gigante, odnosno Divovskoj špilji, koju Slovenci zovu i Briška jama. Nalazi se nadomak Trsta i jedna je od najvećih turističkih špiljskih dvorana u Europi, a svojedobno je čak završila i u Guinnessovoj knjizi rekorda!

Grotta Gigante čeka vas na Tršćanskom krasu, u blizini mjesta Briščiki, odnosno Borgo Grotta Gigante, u talijanskoj regiji Furlaniji-Julijskoj krajini. Njezina najveća atrakcija je Velika dvorana, podzemni prostor toliko golem da ga je teško dočarati riječima: dugačka je gotovo 168 metara, široka više od 76 metara, njezina najveća visina iznosi 98,5 metara, a obujam joj je nevjerojatnih 365.000 kubičnih metara.

Za lakšu vizualizaciju, Kip slobode u New Yorku (s postoljem) ima oko 93 metra. Kad bi se našao na dnu ove špiljske dvorane, iznad njegove baklje ostalo bi još nekoliko metara prostora do stropa! Stoga ne čudi što je Grotta Gigante 1995. godine uvrštena u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća turistička špilja na svijetu s jednom golemom dvoranom.

Taj rekord izgubila je 2010., kad je za turističke posjete otvorena špilja La Verna u francuskim Pirenejima. Njezina podzemna dvorana visoka je čak 194 metra, promjer joj iznosi približno 250 metara, a obujam nevjerojatnih 3,6 milijuna kubičnih metara. Ipak, Grotta Gigante nedaleko od Trsta i danas je među najimpresivnijim turističkim špiljama Europe.

Posjet ovoj ljepotici puno je više od razgledavanja neobičnih stijena i siga: to je prava mala podzemna avantura. Već na početku čeka vas spuštanje niz približno 500 stepenica, sve do glavne dvorane na dubini od oko 80 metara. A onda se pred vama otvara golemi prostor ispunjen stalaktitima, stalagmitima i sigastim stupovima, koje je voda stvarala tisućljećima.

Posebno su zanimljivi stalagmiti neobičnih, slojevitih oblika koji podsjećaju na naslagane tanjure. Nastajali su taloženjem kalcijevog karbonata iz kapljica vode koje su padale s velike visine. Neke od tih kamenih tvorevina dosežu i desetak metara. A nakon spuštanja slijedi i povratak prema površini. Drugi dio obilaska špilje vodi panoramskim stubištem s još 500-tinjak stepenica i prolazi kraj vidikovca Belvedere, s kojeg se velika dvorana promatra s visine od oko 95 metara. Ukupna turistička staza duga je 850 metara, a tura traje približno sat vremena.

Procjenjuje se da je Grotta Gigante stara barem deset milijuna godina. Podzemni vodeni tokovi postupno su izdubljivali vapnenačke stijene Tršćanskog krasa, a Veliku dvoranu kakvu danas poznajemo oblikovalo je i urušavanje stijena. Nekoć su ondje postojale dvije špiljske šupljine, smještene jedna iznad druge, no urušavanjem stijena koje su ih razdvajale nastao je jedinstven golemi prostor.

Nakon što je voda napustila podzemne prolaze, stvorili su se uvjeti za rast siga. Kap po kap, tijekom tisuća i milijuna godina, nastajali su kameni ukrasi koji posjetitelje danas ostavljaju bez daha. Iako arheološki nalazi upućuju na to da su ljudi oko ulaza u špilju bili prisutni još u prapovijesti, ozbiljnija istraživanja Grotte Gigante započela su u 19. stoljeću.

Godine 1840. speleolog Anton Frederick Lindner spustio se u njezinu unutrašnjost u potrazi za podzemnom rijekom Timavo. Trst se, naime, tad ubrzano razvijao i suočavao s problemima opskrbe pitkom vodom pa su istraživači pokušavali pronaći nova podzemna izvorišta. Vodu nisu pronašli, ali zato su otkrili prostor koji će poslije postati jedna od najpoznatijih turističkih atrakcija ovog dijela Italije, ali i šire.

Krajem 19. stoljeća uslijedila su nova istraživanja, a početkom 20. stoljeća uređene su staze za posjetitelje. Špilja je svečano otvorena 5. srpnja 1908. Golemu dvoranu osvijetlile su tisuće svijeća, baklji i acetilenskih svjetiljki, sa stropa je spušten raskošan luster sa stotinu plamenova, a gradski orkestar svirao je glazbu iz opere ”Siegfried” njemačkog skladatelja Richarda Wagnera. Električnu rasvjetu špilja je dobila tek 1957.

Grotta Gigante danas se može obići tijekom čitave godine, ali isključivo u pratnji vodiča. U njezinoj unutrašnjosti temperatura zraka uvijek iznosi 11 Celzijevih stupnjeva, a u posjetiteljskom centru nalazi se i Znanstveni speleološki muzej, koji se može posjetiti besplatno. Ondje su izloženi minerali, fosili, arheološki nalazi i nekadašnja speleološka oprema, a posebno je zanimljiv kostur špiljskog medvjeda.

Špilja ima i važnu znanstvenu ulogu jer se u njoj provode geofizička istraživanja i prate vrlo sitni pomaci Zemljine kore. Ulaznica za Grottu Gigante stoji 15 eura, djeca od šest do 18 godina plaćaju osam eura, a za mališane mlađe od šest godina ulaz je besplatan. Rezervacija termina je obavezna, a preporučuje se javiti barem dva dana prije planiranog dolaska. Više informacija možete pronaći na službenoj stranici špilje.