Znate li gdje se nalazi hrvatska Troja? Nekad je bila srce države i moćan grad čije ostatke danas možete obići

Najpoznatije hrvatske povijesne lokalitete, koji svjedoče da se na ovim prostorima život odvijao tisućama godina prije nas, atrakcije su koje posjećuje i obilazi na tisuće ljudi. Veličanstvena Arena u Puli, povijesna Salona u današnjem Solinu, ostaci rimske palače u Polačama na Mljetu, vojni logor Burnum u NP Krka… Za većinu ste vjerojatno čuli. Ali znate li da postoji lokalitet koji se naziva Hrvatska Troja i koji je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta u našoj zemlji?

Hrvatskom Trojom naziva se Bribirska glavica, koja se nalazi u Bribiru, mjestu udaljenom oko 15 kilometara od prekrasnog Skradina. Na ovom nevjerojatnom mjestu arheolozi i povjesničari uspjeli su utvrditi slijed života još od prapovijesti, potom liburnskog doba, pa rasne i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka.

Portal hrvatske tehničke baštine Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža piše kako je ovo područje naseljeno već od eneolitika i ranoga brončanoga doba. Ondje se razvilo utvrđeno liburnsko naselje, a nakon dolaska Rimljana mjesto postaje municipium Varvaria.

Dio te bogate povijesti vidljiv je danas i laičkom oku posjetitelja i turista. Nalazište se prostire na nevjerojatnih 72.000 četvornih metara i proglašeno je spomenikom kulture najviše kategorije. I danas su vidljivi ostaci zidina građenih od velikih kamenih blokova u antičko doba, može se rekonstruirati gdje su bila stara gradska vrata i sustav javnih cisterni, a utvrđen je i položaj starog rimskog mauzoleja.

Nalazište se nalazi uz Bribir, maleno mjesto s manje od 100 stanovnika. Nevjerojatna je pomisao da je upravo ovdje bilo u 13. stoljeću sjedište županije i središte hrvatske države, koje je procvat doživjelo u doba vladavine velikaške obitelji Šubić.

Šubići su, naime, dobili bribirsko kneštvo 1251. darovnicom od hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV. U njihovo vrijeme, krajem 13. i početkom 14. stoljeća, Bribir je bio na vrhuncu. Izrastao je u snažan srednjovjekovni grad s utvrdama i crkvama, o čemu svjedoče bogati arheološki ostaci.

Kasnije moć bribirskih knezova slabi, a grad u 16. stoljeću osvajaju Turci koji ga uništavaju gotovo do temelja. Čak i nakon njihovog odlaska, Bribir više nikad nije vratio staru slavu i važnost. Stanovnici se nisu više trajno nastanjivali na platou Glavice, nego u njenom podnožju, gdje je i danas naselje.

Stajao je tako Bribir i lokalitet Bribirska glavica donekle zaboravljen sve do početka 20. stoljeća. Arheološka istraživanja počinju 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna, koji se često naziva i ocem hrvatske arheologije. Upravo je on ovom nevjerojatnom mjestu nadjenuo nadimak „hrvatska Troja“, koju su njegovi nasljednici rado prihvatili i sve do danas koriste. Istraživanja, s prekidima, traju sve do danas, a istražena je tek petina površine unutar zidina. U ovom stoljeću u istraživanja se financiranjem, kroz razne projekte, uključila i Europska unija.

Nađete li se u Šibensko-kninskoj županiji, odvojite jedan dan, ili jedno popodne, za izlet na Bribirsku glavicu. Ovaj se lokalitet nalazi nedaleko od Skradina, i od Šibenika ćete do njega stići začas, a možete ga spojiti i s obilaskom Nacionalnog parka Krka ili Parka prirode Vransko jezero. Dočekat će vas informativne ploče koje će vam približiti povijest i važnost ovog mjesta, a već i sama pomisao da koračate ulicama kojima su ljudi prolazili prije nekoliko tisuća godina izazvat će strahopoštovanje.